10 stvari koje smo saznali na ovogodišnjem MAKK-u…

Iza nas je 5. MAKK, dosad najbrojnije i najposjećenije izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije, u organizaciji HDS ZAMP-a i HDAP-ALAI. Evo što smo saznali na ovogodišnjim prezentacijama, panel diskusijama i intervjuima s poznatim kreativcima, autorima i game changerima kulturne i kreativne industrije…

  • Budućnost je već stigla! Zaključak je to s izlaganja Nenada Bakića, gurua hrvatske STEM revolucije čija je Croatian Makers liga donirala 2500 robota u preko 500 hrvatskih škola. Ovogodišnji MAKK bavio se temom kreativnosti i obrazovanja, a tehnologija, naglašava Bakić, može i mora biti instrument kreacije, i to već malih nogu!
  • Goran Bare, Beatlesi i „Take five“ Dave Brubeck Quarteta našli su svoje mjesto u programu glazbenog odgoja Cjelovite kurikularne reforme, međutim, za implementaciju tog programa morat ćemo se još malo strpiti. „Dokad? Morat ćete pitanje uputiti na Vladinu adresu“, odgovorio je Boris Jokić na kraju svog predavanja „Od Rozge do Ramonesa: Remix“ kojim je, između ostalog, pokazao zavidno znanje i predanost glazbi.
  • Vladini pak ministri, Nina Obuljen Koržinek i Zdravko Marić, veliki su fanovi Gibonnijevih „versi i nota“. Intervju sa splitskim kantautorom poslušali su sjedeći na stepenicama dvorane Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti i, sudeći po fotografiji, čini se da im nije nimalo smetalo…
  • „Mladena Grdovića ne možemo uvesti iz Kine!“, izjava je kojom je ministar financija Zdravko Marić pokazao razumijevanje važnosti i potencijala domaćih kulturnih i kreativnih industrija. Filmaši, dizajneri, programeri i glazbenici, uključujući i zadarskog slavuja, doprinose s više od 15 milijardi kuna godišnje, odnosno 6,3 milijarde bruto dodane vrijednosti te čine 2,3% hrvatskog BDP-a. Preko 42 tisuće radnih mjesta u KKI čini 3% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a 8,9% ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj otpada na kreativna zanimanja. Pritom svakako vrijedi ponoviti kako su KKI izuzetno otporne na gospodarsku krizu u kojoj jasno pokazuju porast snažno se oslanjajući na lokalnu radnu snagu.
  • Pohvalivši organizaciju ovogodišnje konferencije, ministrica kulture RH, Nina Obuljen Koržinek, u svom je makk-ovskom izlaganju predstavila niz poticajnih mjera koje će biti ugrađene u buduće strategije Ministarstva kulture. Novi Zakon o elektroničkim medijima, najavljen za kraj 2018. godine, bit će od iznimne važnosti za filmsku i glazbenu industriju, posebno za autore i kreativce tih sadržaja.
  • Husein Hasanefendić Hus, autor i gitarist Parnog Valjka, od svog prvog autorskog honorara kupio je polovnu, 16 godina staru „bubu“. „Današnji sustav kolektivne zaštite autorskih muzičkih prava neusporedivo je bolji nego ranije. Prije su godišnji honorari bili dovoljni za jedno komotnije ljetovanje, danas autori mogu konačno živjeti od svog autorskog rada“, usporedio je Hus.
  • Iskusni Hus sa svojim je (mlađim) kolegama podijelio i recept za uspješno funkcioniranje benda: „Za bend je bitno da svaki član ima svoja prava, daje svoj doprinos bendu i osjeća se njegovim dijelom. Mi u Valjku i dalje dijelimo novac jednako, možda smo i zbog toga još uvijek zajedno!“.
  • Manje je poznato da je Zlatan Stipišić Gibonni autor brojnih hitova svojih kolega sa scene; od „Zašto praviš slona od mene“ Dina Dvornika preko „Sve ću preživit“ Tedija Spalata pa do pjesama poput „Žuljaju me cipele“ Novih Fosila koje su mu, priznaje, pomogle prebroditi težak period neimaštine početkom devedesetih. „Danas neizmjerno cijenim stečenu slobodu i činjenicu da takve stvari više ne moram raditi“, otkrio je Gibonni.
  • Prvi rukopis pjesme „Cesarica“, koju je Gibo napisao za Olivera Dragojevića, pojeo je – Oliverov pas! „Srećom, imao sam snimljeni demo na kaseti, inače bi danas Cesarica bila izgubljena“, kroz smijeh je opisao Gibonni koji je za Olivera napisao ukupno 13 pjesama.
  • Neugodna seksualna uznemiravanja, omalovažavanje i diskriminacija prisutni su i u domaćoj glazbenoj industriji, međutim, o njima se u javnosti još uvijek šuti. „Mnogo toga se može saznati u pjesama hrvatskih autorica, samo ako ih se pažljivije sluša“, zaključak je žive panel diskusije „Ruž na mikrofonu: ženski tragovi u glazbi“ koja je ugostila poznate hrvatske autorice i glazbenice.

Podijeli

Odgovori

Top