Roditelji lažu djeci, djeca lažu roditeljima, bračni partneri govore neistine, a često se laže i na radnome mjestu. U podlozi uspješne ili neuspješne laži naša je namjera da želimo zavarati nekoga, a pri tome slušatelj unaprijed ne zna da govorimo neistinu.
Što kažu ankete?
Istraživanja pokazuju da ljudi često lažu. U knjizi “Zar bismo vam lagali?” dr. Seager i dr. Mann navode rezultate istraživanja agencije Gallup i lista Daily Telegraph koje je provedeno 1994. godine u Velikoj Britaniji:
– 24 posto anketiranih kaže da je lagalo barem jednom u zadnja 24 sata
– 75 posto anketiranih kaže da nije lagalo u zadnja 24 sata ili da se ne sjeća
– 8 posto anketiranih kaže da nikad nije lagalo, čak ni u dobroj namjeri
– 31 posto anketiranih smatra da je čulo laž barem jednom u zadnja 24 sata
– 27 posto smatra da vrlo dobro laže.
Autori smatraju da su tih osam posto koji tvrde da nikad nisu lagali zapravo najveći lažljivci od svih.
Novija anketa koju je provelo osiguravajuće društvo Royal & Sun Alliance pokazuje da ljudi možda lakše lažu nego početkom devedesetih godina prošlog stoljeća:
– 45 posto kaže da je spremno lagati šefu
– 43 posto kaže da mirne duše laže susjedima
– 41 posto priznaje da bi lagalo prijateljima
– 20 posto kaže da je lagalo osiguravajućem društvu
– 38 posto kaže da nikad nije lagalo!
Kako se laže na poslu
Prema dr. Seager i dr. Mann, najčešći su načini laganja na poslu:
– namjerno prešućivanje važnih informacija
– davanje manje informacija nego što je potrebno
– namjerno davanje dvosmislenih informacija
– davanje nevažnih informacija kako bi se skrenulo s teme
– iskrivljavanje informacija kako bi se zavelo na krivi put
– davanje više informacija nego što je potrebno radi zbunjivanja
– manipuliranje informacijama
– bezočno laganje.
Isti autori navode da svaki peti radnik u Velikoj Britaniji kaže da je izmislio izgovor kako bi ostao kod kuće na lažnom bolovanju. Upravo zbog toga samo 29 posto menadžera vjeruje radniku kada javi da je bolestan. Mnogi zaposlenici smatraju da imaju pravo na određeni broj dana bolovanja u godini, bez obzira jesu li stvarno bolesni ili nisu. Glumiti bolest je neodgovorno i bezobzirno prema radnim kolegama koji moraju završiti dio posla, ali može biti i osnova za otkaz ako se otkrije takva namjera.
Laži potencijalnih posloprimaca
Allan i Barbara Paese u knjizi “Vodič kroz govor tijela” navode priču jednoga kandidata za posao koji je objašnjavao zašto je dao otkaz na prošlom radnom mjestu. Rekao je da nije imao odgovarajućih radnih uvjeta niti mogućnost za napredovanje. Objasnio je da je teška srca otišao te da je ostao u lijepim odnosima s bivšim kolegama. Osoba koja je obavljala razgovor za posao imala je osjećaj da kandidat ne govori istinu te da ima negativno iskustvo s bivšim šefom iako ga je cijelo vrijeme hvalio. Gledajući na videu usporenu snimku razgovora za posao, uočili su da pri komentiranju bivšeg šefa kandidat u djeliću sekunde napravi malu grimasu na lijevoj strani lica. Proturječni signali pojave se kratko na licu kandidata i prosječna ih osoba ne primjećuje. Nakon razgovora s bivšim poslodavcem utvrđeno je da je potencijalni kandidat otpušten jer je prodavao drogu.
Ako ste pomislili da se vama takvo što ne može dogoditi, pokušajte se prisjetiti jeste li malo uljepšali svoj životopis ili ste na razgovoru za posao ipak malo dodali kako biste se pokazali u ljepšem svjetlu.
Prema istraživanju konzultantske tvrtke Kelly Services, koje je objavio portal MojPosao, čak 14 posto posloprimaca laže u svojim životopisima ili na razgovorima za posao. Rezultati tog međunarodnog istraživanja provedenog na uzorku od 155.000 ispitanika u 33 zemlje pokazuje da se posloprimci najčešće služe lažima kako bi povećali svoje izgleda za dobivanje posla, a najviše lažu o visini plaće kod bivšeg poslodavca ili o dosadašnjem poslovnom iskustvu.
Poboljšajte komunikaciju istinom
Prošlogodišnje istraživanje portala MojPosao pokazalo je koliko su građani Hrvatske iskreni kada pišu životopis ili molbu za posao. U anketi je sudjelovalo 491 ispitanika, a oni koji su iskreni, objašnjavaju to s postojanjem radnog iskustva. Oko 16 posto ispitanika uglavnom je iskreno, a priznaju da svoj životopis uljepšavaju riječima. Najmanji dio ispitanika, oko 7 posto, nije iskreno. Većina tih ispitanika navodi da uglavnom izostavljaju informacije za koje smatraju da neće ostaviti dobar dojam na poslodavca.
Pet savjeta za iskrenu komunikaciju
1. Pokažite svojim primjerom kako iskreno komunicirati.
2. Razmislite zašto vam ljudi lažu, ali uzmite u obzir da svatko griješi.
3. Zahvalite kad vam netko kaže istinu.
4. Ne postavljajte puno pitanja i ne kritizirajte.
5. Budite otvoreni!
