2.383 eura prosječni iznos državne potpore EU-a u smislu dječjeg doplatka

Prosječni iznos državne potpore EU-a u smislu dječjeg doplatka i obiteljskih naknada iznosi približno 2.383 eura godišnje. Prema izvješću koje je objavilo konzultantsko poduzeće PwC pod nazivom „Allowances and benefits to support families in EU states — 2017“, u Poljskoj to iznosi 8.225 poljskih zlota. U usporedbi s prosječnom plaćom, taj iznos smješta Poljsku na 4. mjesto među 28 država EU-a sa 7,9 % što je uspjeh jednak onome prošle godine. Stručnjaci ističu činjenicu da je pozitivan i trajan trend zabilježen u državama koje su osim financijske pomoći uvele i sustavna rješenja. Poljsku na 5. mjestu slijedi Hrvatska, s 7,4 %, nakon povećanja dječjeg doplatka (za 1,7 postotna poena).

Konzultantsko poduzeće PwC je za izradu izvješća „Tax allowances and family benefits in the EU — 2017“ osmislilo simulacijski model kako bi procijenili potporu koju prosječna obitelj, s dva zaposlena roditelja koji zarađuju prosječnu plaću te imaju dvoje djece u dobi od 4 i 8 godina, može očekivati u 2017. godini. Podaci prikupljeni u izvješću upućuju na to da je prosječni iznos izravne pomoći u zemljama EU-a u smislu dječjih doplataka i obiteljskih naknada približno 2.383 eura godišnje. Na ljestvici najbolje kotiraju Luksemburg (7.538 eura) i Francuska (6.788 eura). Financijska pomoć obiteljima u Poljskoj iznosi oko 1.926 eura (8.225 poljskih zlota), što Poljsku smješta na sredinu ljestvice. Međutim, kada se iznos potpore usporedi s prosječnom plaćom u dotičnoj zemlji, Poljska se nalazi na četvrtom mjestu, odmah iza Francuske, Mađarske i Austrije.

„Negativni demografski trend izazov je ne samo Poljskoj, već i većini zemalja na (europskom) kontinentu. Bez obzira na to, stopa nataliteta u našoj je zemlji među najnižima. Prema predviđanjima PwC-a, Poljska u 2050. godini može postati jedno od najbrže rastućih gospodarstava. Glavna prepreka tome je demografija. Zato je toliko važno da sada sustavno i trajno provodimo uspješnu politiku potpore obiteljima“, rekao je Tomasz Barańczyk, glavni partner odgovoran za Odjel poreznih i pravnih usluga PwC-a Poljska.

Kao što to ističu stručnjaci PwC-a, u većini zemalja EU-a zabilježena je povezanost između poreznih poticaja i poreznih olakšica obiteljima te visoke stope plodnosti. Jedan od primjera je Francuska, koja ima najveće potpore obiteljima u EU-u te najvišu stopu nataliteta. Međutim, postoje iznimke kao što je Njemačka, gdje značajna financijska potpora obiteljima zasad nije utjecala na stopu nataliteta.

Nakon uvođenja Programa 500+ 2016. godine, Poljska se pridružila zemljama koje pružaju najveću financijsku potporu u odnosu na prosječnu plaću u zemlji. Podaci Središnjeg ureda za statistiku ukazuju na to da je u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine u Poljskoj rođeno otprilike 272.000 djece, što označava porast od 7 % u odnosu na isto razdoblje 2016. godine te porast od gotovo 10 % u usporedbi s istim razdobljem 2015. godine.

„Tijekom analize elemenata politike potpore obiteljima u zemljama Europske unije, primijetili smo da izravna financijska potpora obiteljima nije dovoljna za promjene demografskog trenda. Zemlje koje imaju najviše uspjeha u smislu politike potpore obiteljima, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske ili Danske, uvele su dugotrajna sustavna rješenja koja traju godinama te su uvedena na temelju stvarnih očekivanja roditelja, pri čemu se izgrađuje povjerenje u državne programe, što je ključan čimbenik za uspjeh takvih aktivnosti“, komentirala je Joanna Narkiewicz-Tarłowska, direktorica u Odjelu poreznih i pravnih usluga PwC-a Poljska.

Ukupna državna potpora 2017. godine (u EUR) odnosno dječji doplatci i obiteljske potpore u Hrvatskoj je iznosila 1.950 eura, no pitanje koje se postavlja u ovom izvješću jest može li korištenje odgovarajućih državnih poticaja i olakšica za obitelji pridonijeti povećanju nataliteta i hoće li to biti dovoljno. Naime, gledamo li kretanje stope nataliteta u zemljama EU, Hrvatska se ovdje nalazi na 21. mjestu, dok je usporedbe radi, po stopi nataliteta Poljska na 27. mjestu što je jedna od najnižih stopa u EU.

Učinkoviti alati za našu politiku potpore obiteljima

U Švedskoj je dosljedna politika potpore obiteljima na snazi već godinama, što omogućuje usklađivanje razvijanja profesionalne karijere i obiteljskog života. Jedan od njezinih ključnih elemenata je jednakost u profesionalnom i privatnom životu. Takav pristup doprinosi većoj profesionalnoj aktivnosti žena i većoj uključenosti muškaraca u obiteljski život. Švedska je uvela bonus za dobro korištenje vremena, odnosno ako se sljedeće dijete rodi u roku od 30 mjeseci od rođenja prethodnog djeteta, roditeljski dopust može se produžiti čak i za godinu dana.

Latvija, koja posljednjih nekoliko godina ima najviši rast nataliteta, ostvarila je dobre rezultate, između ostalog, širenjem skupine ljudi koji imaju pravo na takve naknade i objedinjenjem pravila za dodjelu naknada. Provedba nacionalnog programa za liječenje neplodnosti također je odigrala ključnu ulogu.

Uloga poslodavaca u provođenju politike potpore obiteljima

Izvješće PwC-a naglašava da važnu ulogu u uspješnoj provedbi politike potpore obiteljima imaju poslodavci. Prema podacima prikupljenim u izvješću, 30 % žena u Poljskoj odustaje od rađanja djece zbog straha od suočavanja s mogućim sukobom između odgovornosti kod kuće i odgovornosti na poslu. Poljska je među posljednjim zemljama koje su uvele fleksibilne oblike zapošljavanja. Broj sati koje žene provode na radnom mjestu sustavno raste. To se vidi u podacima o vremenu koje djeca provedu u vrtićima i jaslicama, a rezultat Poljske među najvišima je u Europi, odnosno 13 sati više od prosjeka EU-a za djecu mlađu od 3 godine i 6 sati više od prosjeka EU-a za djecu stariju od 3 godine.

U sklopu politike potpore obiteljima, poslodavci mogu poduprijeti svoje zaposlenike koji brinu o djeci nudeći prilagođene programe u četiri glavna područja, to jest fleksibilno radno vrijeme (npr. mogućnost rada na pola radnog vremena, rada od kuće, dodatnog plaćenog rodiljnog dopusta i mogućnosti podjele posla), odgovarajuća infrastruktura (npr. sobe za majke i djecu, odnosno sobe u kojima se majka može odmoriti s djetetom), financijska i materijalna pomoć (npr. rodiljni doplatci, jednokratna podrška nakon poroda za kupnju dječjih kolica, sudjelovanje u troškovima trudnoće i poroda, medicinski paketi), kao i pomoć u informiranju i obučavanju (npr. tečajevi koji olakšavaju povratak u poduzeće nakon rodiljnog/roditeljskog dopusta).

Podijeli

Odgovori

Top