Idis Turato nagrađivani je hrvatski arhitekt koji je projektirao brojne vrtiće, škole, hotele, muzeje, trgovačke centre… Trenutačno je zaokupljen radom na hotelu od 25 soba i vinskom podrumu za vinara Rožanića iz Motovuna.
Razgovarali smo s njim odnosu investitora i arhitekta, položaju i ulozi arhitekta na tržištu, novim trendovima u uređenju ureda, blokadama u odlučivanju o novim projektima, arhitekturi u turizmu i odnosu prema baštini.
„Investitor i arhitekt moraju biti jedno tijelo, a njihov međusobni klik je preduvjet suradnje. Arhitektura se ne može raditi bez druge strane. Danas ima mnogo pametnih i informiranih investitora koji dobro paze što rade. I kada angažiraju arhitekta, ne angažiraju ga samo iz umjetničkih i estetskih razloga, nego vide da će sa njime riješiti probleme koje stoje pred njim. Zato se ja oduvijek borim za potpuno resetiranje pozicije i uloge arhitekta. Arhitekt je menadžer promjene, a ne isključivo umjetnik kako se to godinama sugerira. On mora upravljati brojnim nepredvidivim odnosima, sustavima, ne samo prostornim i oblikovnim. Arhitektonska struka danas je izuzetno složena“, rekao je Idis Turato u intervjuu za portal točkanai.hr.
Turato smatra da fakulteti u Europi trenutačno proizvode puno i previše arhitekata. „Na većini fakulteta arhitekture se tijekom studija na žalost ne govori studentima o tome da će mnogi od njih biti tehnički crtači, BIM 3-d radnici, jer je 90 posto današnje arhitekture, zbog sveopće digitalizacije, standardizacije i softverizacije, samo puko tehničko crtanje, što baš i nije neki privlačan posao. Na poziciju na kakvoj sam danas ja će, realno, doći jedan od 500 diplomiranih arhitekata.“
Kada se o arhitektu govori isključivo kao o umjetniku to ga osobno duboko vrijeđa: „ Naravno da ja, kao i svaki dobar umjetnik, moram imati apstraktni pogled na svijet i nužnu umjetničku crtu, nazovimo to dar ili talent, ali ne bih mogao preživjeti ni funkcionirati niti tjedan dana na tržištu da nisam menadžer. Tako je bilo i u socijalizmu, samo višak kapitala ili dobit nisu išli u privatni džep.
Arhitekt shvaća cjelinu, ima pregled na sve dionike, sustave i dijelove složenog procesa koji se zove gradnja. Ako ne zna s novcem, ne može raditi za klijente koji mu na raspolaganje stave 100-ak milijuna kuna.“