Da građani što prije moraju početi razmišljati o dobrovoljnoj štednji za mirovinu stručnjaci upozoravaju već neko vrijeme. Iz Svjetske banke i Instituta za javne financije tako već dugo poručuju kako sadašnji sustav obvezne mirovinske štednje u budućnosti neće svima moći osigurati mirovine pa se građani na vrijeme moraju početi brinuti za starost.
Kombinacija štednih i investicijskih proizvoda najbolja je s obzirom na to da na tako dugačko razdoblje manje osjetimo rizik volatinosti tržišta te da bi se prosječan prinos ostvaren po spomenutim uvjetima trebao kretati oko deset posto, pokazuje izračun Volim-novac.hr-a.
Dok su depoziti najsigurnija opcija, tržište kapitala smatra se najrizičnijim te je potrebna diversifikacija ulaganja kako bi se rizik smanjio. Ako se pojedinci odluče na ulaganje u investicijske fondove, potrebno je kombinirati između manje i više rizičnih jer se dosadašnja praksa domaćih investitora koja se odnosila na ulaganja cijele imovine u pojedine rizične dioničke fondove pokazala rizičnom i na kraju bolnom.
Najveće prinose trebali bi generirati između 20. i 55. godine
Neki drugi eksperti preporučuju pak obvezničke ili mješovite investicijske fondove koji imaju najbolji omjer prinosa i rizika s obzirom na očekivano vrijeme štednje.
Najveći rizik nose dionički fondovi ili direktno ulaganje u dionice, za koje se opet preporučuje najdulje razdoblje ulaganja i ulaganje u stabilne kompanije koje isplaćuju dividendu ili one u kojima je velika koncentracija fondova u vlasničkoj strukturi.
Pojedinci bi najveće prinose trebali generirati između 20. i 55. godina jer je to razdoblje u kojem se zbog dugačkog vremenskog roka može staviti naglasak na investicijske proizvode u odnosu na štedne proizvode. Nakon 55. godine taj se omjer mijenja u korist štednih proizvoda te nakon 65. dolazi do raspodjele imovine.
U industriji također postoji i poznato pravilo palca koje govori kako od broja 100 treba oduzeti godine i tako otprilike izračunati koliki dio imovine treba ulagati u dionice, no valja imati na umu da uvijek postoje iznimke.
Prema procjenama iz Vlade, rashodi bi se za mirovine u ovoj godini trebali povećati za oko 35 milijuna kuna. Nakon toga se očekuje smanjenje rashoda, i to 2013. za 50 milijuna kuna, godinu poslije za 140, a 2015. za 249 milijuna kuna.