Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira ove godine u Hrvatskoj uložiti 230 milijuna eura, nakon lanjskih 210 milijuna, pri čemu će se usmjeriti prema malim i srednje velikim poduzećima te razvoju infrastrukture, priopćeno je iz te banke.
Pristupanje Europskoj uniji dovest će u srednjoročnom razdoblju do jačanja hrvatskog gospodarstva, kojemu je već koristio dug i strog proces pripreme za pristupanje, poručuje EBRD, ističući kako će Hrvatska imati i pristup strukturnim fondovima EU-a.
„Da bi se povećali potencijali za rast gospodarstva, trebalo bi potaknuti daljnje reforme javne uprave i povećati konkurentnost“, stoji u osvrtu analitičara EBRD-a povodom pristupa Hrvatske EU.
Navodi se da je Vlada predložila niz važnih reformi.
„Učinkovita provedba bit će izazov, osobito na području tržišta rada i smanjenja uloge javnog sektora u gospodarstvu“, stoji u osvrtu EBRD-a, te se dodaje da hrvatsko poslovno okruženje ostavlja značajan prostor za poboljšanja i povećanje učinkovitosti.
Prema procjenama EBRD-a, hrvatsko će gospodarstvo ove godine oslabiti 0,3 posto. Razlozi su tome utjecaj krize u eurozoni i domaći strukturni problemi, navodi EBRD, podsjećajući da potrošnja kućanstava i dalje pada, kao i investicije te izvoz roba.
Prilagodbom rashoda, proračunski deficit smanjen je prema 3 posto BDP-a, što odražava nastojanja Vlade da uvjeri tržišta u odlučnost u smanjivanje deficita nakon što su nedavno dvije od tri najvažnije rejting agencije smanjile rejting hrvatskog državnog duga, navode analitičari EBRD-a.
Smatraju, također, da je bankarski sektor dobro razvijen, likvidan i dobro kapitaliziran, uz prosječnu stopu adekvatnosti kapitala veću od 20 posto.
„Međutim, rast kredita nastavio se usporavati, razina loših kredita je u porastu, dok se prekogranično razduživanje nastavilo i tijekom 2012. godine“, navodi EBRD.
Dodaje da je gospodarstvo izloženo brojnim ranjivostima, kao što su nedovoljna konkurentnost, velik javni sektor, značajan inozemni dug i visoka eurizacija gospodarstva.
EBRD smatra da Hrvatska ima dobro razvijen financijski sektor te da je ostvarila značajan napredak u razvoju infrastrukture.
„Međutim, uloga države i dalje je velika, a velika poduzeća i financijske institucije još uvijek se oslanjaju na državne subvencije. U poslovnom sektoru ima prostora za poboljšanja, od toga da se ubrza proces odobravanja dozvola, do izvršenja sudskih odluka. Provedba vjerodostojnih reformskih programa bit će ključni izazov da bi se potaknuo rast gospodarstva. To bi trebalo uključivati veće sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi i energetici te uspješnu privatizaciju u financijskom sektoru“, zaključuju analitičari EBRD-a.
