Etika zaposlenika
Korporativna kultura je pojam koji označava zajedničke vrijednosti, norme, vjerovanja i etičke standarde neke organizacije. Otpornost nekog društva na prijevare umnogome će ovisiti o razvijenosti etičke kulture ne organizacije. Međutim samo postojanje korporativne kulture zasigurno neće spriječiti prijevare.
Etičke norme korporacije uglavnom su samo mrtvo slovo na papiru te se njihovo striktno provođenje uglavnom ne nadgleda. Činjenica je da većini ljudi etičke norme, kako njihove osobne, tako i korporativne, biti dovoljne da ne počine prijevaru, postoje ljudi koji su jednostavno nepošteni.
Upravo iz tog razloga etičke norme moraju biti dobro poznate svim zaposlenicima, jer će takopošteni zaposlenici biti aktivno uključeni u procese predviđanja i prevencije prijevara, a zaposlenicima koji imaju loše namjere poslat će se jasna poruka da će ostatak radne zajednice učiniti sve kako bi osujetio njihove planove.
4 stupa protuprijevarne kulture
- Uvođenje strategije za upravljanje rizikom od prijevare mora od strane uprave Društva biti smatrano sastavnim dijelom efikasnog upravljanja te dodane vrijednosti Društva.
- Upoznavanje sa rizicima od prijevare i načinima njihova sprječavanja mora biti jedan od imperativa svim zaposlenicima, naročito onima na visokim pozicijama
- Norme Društva vezane za etiku poslovanja i odnos prema prijevarama poznate, jasne i općenito podržane od strane svih zaposlenika.
- Premda se etičkih normi moraju pridržavati svi, adekvatni pojedinci bi trebali biti zaduženi za provođenje strategije.
Uprava kao uzor, ali u pozitivnom smislu
U ovom podnaslovu sadržana je tajna uspjeha borbe protiv prijevara. Međutim to što je ideja logična i svima razumljiva, nažalost ne znači da je zbog toga lakše provediva. Naprotiv, opći je dojam da se u Hrvatskoj prijevare rangiraju na one počinjene od krupnih, odnosno sitnih riba. U tom zatvorenom krugu visoko rangirani zaposlenici otuđuju astronomske iznose, a oni niže rangirani se zadovoljavaju mrvicama, usput koristeći gospodarski kriminal uprave kao opravdanje za vlastite malverzacije.
Direktori koji imaju razvijenu sposobnost donošenja odluka, dobra sposobnost zapažanja, visoke moralne standarde i dobro razvijene međuljudske vještine mogu ostalim zaposlenicima prenijeti ponašanje utemeljeno na etičkim normama te tako stvoriti okruženje protivno prijevari. Trenutak kada narodna poslovica Riba smrdi od glave više ne bude dominantna u opisivanju funkcioniranja javnih i privatnih društava označit će stvaranje protuprijevarne kulture.
Tri kamena spoticanja
Jasno je da prepreka u ostvarenju navedenih ciljeva ne nedostaje, dovoljan je otvoriti samo jedne dnevne novine da shvatimo koliko su prijevare u Hrvatskoj uzele maha, neovisno čak i o rubrici, što je posebno zastrašujuće. Mi ćemo se u ovom tekstu ipak zadržati na onim preprekama koje se tiču same organizacije, a izdvojili smo tri ključna problema.
1. Sustav kratkoročnog nagrađivanja
Plaće vezane uz učinak, razni bonusi i stimulacije na prvu se čine kao najbrži put do stvaranja uspješnog radnog kolektiva. Unatoč tome, u posljednjih nekoliko godina sve je više studija koje istražuju negativni utjecaj istih, gdje se takav sistem nagrađivanja smatra nenamjernim uzročnikom prijevara zaposlenika. Riječ je o tome da su pojedini bonusi toliko primamljivi da će nepošteni pojedinci lažno prikazati veću dobit, samo kako bi ostvarili pravo na njih. Česta je i situacija u kojoj želja za bonusom tjera zaposlenike na ishitrene i riskantne poslovne poteze koji često imaju poguban učinak na samo Društvo. Obje situacije su podjednako štetne i pokazuju kako čak i najbolji sustavi mogu biti zloupotrijebljeni.
2. Autokratski direktori
Postoje pojedinci koji se na korporativnoj ljestvici uspinju agresivnim i dominantnim ponašanjem. Djeluju kao sjajan materijal za menadžerske pozicije, budući da se ne boje preuzeti rizik te su usmjereni samo na profit. Takav tip direktora nakon nekog vremena počne zloupotrebljavati svoj položaj, koristeći financijska sredstva Društva kao izvor financiranja vlastitih potreba; od privatnih putovanja do raznih egzotičnih hobija i zadovoljenja kolekcionarskih sklonosti. Sve je popularnije objašnjenje da navedeni pojedinci pate od omnipotentnog delirija, a primjere nije potrebno eksplicitno navoditi.
3. Kad si u Rimu…
Većina tranzicijskih zemalja muku muči s glomaznom birokracijom, što je između ostalog pogodovalo činjenici da je podmazivanje raznih službenika u svrhu ubrzavanja administrativnih procesa s vremenom postalo neizostavni dio folklora. Iako se čini da takva praksa pomaže Društvu, rušenjem etičkih normi stvara se pogodna klima za ostale oblike malverzacija, koji su itekako štetni. Postoje naravno i zakonske kazne, ali tranzicijske zemlje i na tom području imaju probleme, no to je ipak tema za neki drugi tekst.
[box style=”0″]
Autor: Diana Antičić direktorica je i osnivačica društvaForenzika Prima. Društvo je utemeljeno 2012. godine s ciljem pružanja usluga porezne forenzike i drugih srodnih usluga.
Društvo se tako uz forenziku, bavi i poslovima revizije, procjene vrijednosti društava, sudskim vještačenjima te za sve navedeno posjeduje neophodne licence. Društvo za potrebe svojih klijenata pruža i menadžment savjetovanje te specijalizirano savjetovanje u restrukturiranju organizacije računovodstveno-financijskih sektora.
Antičić je kao ovlaštena porezna savjetnica, također i partnerica u javnom trgovačkom društvu za porezno savjetništvo Antičić – Jakovljević – Kušeta te članica Europske mreže žena ambasadorica poduzetništva.
[/box]
