Trenutačna politička i ekonomska klima doprinijela je najvišoj razini neizvjesnosti koju smo vidjeli posljednjih desetljeća, tvrde ekonomisti PwC-a u najnovijem izdanju publikacije Global Economy Watch.
Doista, proteklih je godina neizvjesnost zaokupljala poslovne lidere. Predsjednici uprava reagirali su na nekoliko načina – od osiguranja od mogućih troškova kibernetičkih napada do testiranja otpornosti na stres svog poslovanja i financija u alternativnim gospodarskim scenarijima.
Barret Kupelian, viši ekonomist PwC-a, kaže: „Poduzeća koja su uložila sredstva u takva područja vjerojatno će biti bolje pripremljena za budućnost koja je i dalje vrlo neizvjesna. Prema našem istraživanju CEO Pulse, 30 % poslovnih lidera očekuje da će njihovo poslovanje iduće godine pogoditi barem jedna kriza.“
Utjecaj neizvjesnosti osjeća se u svim sektorima gospodarstva te utječe na kućanstva, poduzeća i financijska tržišta. Ključni utjecaji su:
- Kućanstva: neizvjesnost može, barem privremeno, smanjiti potrošnju čime se potrošači štite od mogućeg pada dohotka. To uglavnom dovodi i do povećanja štednje u kućanstvima, iz predostrožnosti. U SAD-u je, primjerice, štednja u kućanstvima tijekom financijske krize porasla za oko 5 postotnih bodova, s 3 % na 8 % raspoloživog osobnog dohotka.
- Poduzeća: neizvjesnost može potaknuti poduzeća na smanjenje proizvodnje, ulaganja i plaća zaposlenika. Veliki kapitalni projekti koji su u velikoj mjeri neopozivi mogu biti osobito osjetljivi na visoku razinu neizvjesnosti.
- Financijska tržišta: u neizvjesnim situacijama, ulagači zahtijevaju veću stopu povrata na svoj kapital kroz veće premije za rizik. To znači da bi trošak kredita mogao porasti u trenutku kada možda središnja banka smanji svoje stope, što je uobičajena mjera kada se uspori rast gospodarstva. U vremenima neizvjesnosti, kapital se također premješta iz rizičnijih u sigurnije tipove imovine.
Sve navedeno značajno kumulativno utječe na gospodarstvo. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je jedno povećanje standardnog odstupanja u neizvjesnosti povezano s padom rasta proizvodnje od 0,4 do 1,3 postotnih bodova.
Prva posljedica za poslovanje je da se poznate neizvjesnosti mogu planirati i ublažiti. To se može učiniti kupnjom osiguranja ili korištenjem drugih sofisticiranih metoda kao što su financijski instrumenti osiguranja protiv takvih rizika.
Drugo, poduzeća mogu poboljšati svoju pripremu na nepoznate neizvjesnosti simuliranjem hipotetskih događaja i procjenjivanjem njihovih učinaka na bilancu i svakodnevne aktivnosti. Na primjer, u sektoru financijskih usluga to se provodi planiranjem scenarija i testiranjem otpornosti na stres, što su tehnike koje se sve više koriste u sektoru nefinancijskih usluga.
Naposljetku, kreatori politike također mogu utjecati na razinu neizvjesnosti gospodarstva. Primjer je američki Sustav federalnih rezervi koji od početka financijske krize proširuje svoju analizu s ciljem povećanja transparentnosti odluka monetarne politike. Važno je da kreatori politike ublaže tržišnu neizvjesnost uspostavljanjem koherentne, transparentne strategije koja je jasno priopćena.
Barret Kupelian zaključuje: „Kreatori politike imaju važnu ulogu jer mogu smanjiti razinu neizvjesnosti osiguravajući da buduće promjene u regulatornom okruženju budu što je moguće postupnije i predvidljivije, zadržavajući fleksibilnost koja omogućuje brzo djelovanje ako dođe do ozbiljne krize.“
