Hrvati dvostruko više putuju radi razonode nego poslovno te ljetuju uglavnom u Hrvatskoj, pokazalo je novo izdanje istraživanja MasterIndex kompanije Mastercard. Rezultati su otkrili da 46% ispitanika nije putovalo u inozemstvo radi odmora u tijekom proteklih 12 mjeseci te da oni koji putuju najčešće biraju destinacije u blizini Hrvatske kao što su Ljubljana, Beč, Sarajevo, Budimpešta, München i Beograd, dok putovanja izvan Europe nisu tako česta. Najčešća takva daleka destinacija je New York koji je posjetilo 2% onih koji su putovali u inozemstvo.
Prosječno se putuje tri puta godišnje
Tako je u prošlih 12 mjeseci prosječni sudionik istraživanja radi odmora putovao 3 puta, dok je na poslovnom putu bio 1,5 puta. Čak 63% putovanja radi razonode odnosi se na ona unutar Hrvatske, na Eurozonu otpada 23%, a preostalih 14% odnosi se na destinacije izvan Eurozone. Slična situacija je i kod poslovnih putovanja, 62% takvih putovanja odnosi se na Hrvatsku, na Eurozonu 27%, a izvan Eurozone 11%.
Što se tiče potrošnje, 21% ispitanika se ne sjeća točnog iznosa potrebnog za pokrivanje troškova zadnjeg putovanja, 24% su potrošili do 5.000 kuna, a 6% između 5.001 i 10.000 kuna. Samo 2% ispitanika na putovanju troši preko 10.000 kuna, a u odnosu na listopad 2016., prosječan iznos potrošnje na putovanju se smanjio s 4.955 kune na 4.837 kune. Ispitanici starosti između 30 i 39 godina, s prihodima iznad 5.000 kuna, iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije u pravilu troše veće iznose na putovanjima. Hrvati karticama najčešće plaćaju zrakoplovne karte i smještaj u inozemstvu, dok kartice i gotovinu podjednako koriste za kupnju.
57% ispitanika namjerava svoj ljetni odmor provesti u Hrvatskoj
Kad je riječ o planovima za ovu godinu, 57% ispitanika namjerava svoj ljetni odmor provesti u Hrvatskoj, slično kao i prošle godine kada se za domaće destinacije odlučilo 58% ispitanika. Od navedenog postotka ispitanika, 43% njih bira privatni smještaj, a 40% ispitanika koristit će vlastiti smještaj ili će biti kod prijatelja. U hotelima planira odsjesti 15% ispitanika, najčešće dobne skupine 30-39 godina s većim prihodima, i to iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije. U kampovima planira odsjesti 5% ispitanika, a isti postotak ispitanika nije siguran gdje će odsjesti. Ostalih 0,4% ispitanika odabrat će neku drugu opciju.
Kad je riječ o pronalaženju smještaja, 43% ispitanika koristi online rezervacije ili internetske stranice turističkih agencija za pronalaženje smještaja. Pozivima ili slanjem e-maila za rezervaciju smještaja u Hrvatskoj koristi se 36% ispitanika. Sudionici istraživanja kartice na putovanjima najčešće koriste na benzinskim postajama, pri kupnji svakodnevnih potrepština, odjeće i obuće, a raste popularnost korištenja kartica za koncerte, muzeje i galerije (s 13 na 16% u odnosu na 2016.).
„Hrvatsku je 2015. posjetilo 14,3 milijuna turista, a 2016. 15,5 milijuna turista, dok rezultati istraživanja pokazuju da će ove godine i Hrvati svoj odmor uglavnom provesti na Jadranu. Hrvatska se, naime, pretvorila u jednu od najpopularnijih destinacija među putnicima diljem svijeta, privlačeći turiste fantastičnim plažama, brojnim povijesnim znamenitostima, bogatom gastronomskom ponudom, legendarnom glazbenom scenom, savršenom klimom i konkurentnim cijenama. Boravak im nastojimo učiniti još ugodnijim putem brojnih pogodnosti koje smo osigurali korisnicima Mastercard kartica u nizu hotela, ugostiteljskih i drugih objekata duž obale, a od ove godine je naša zemlja ušla u globalni program Priceless® Cities pa zahvaljujući iskustvima i ponudama na stranici Priceless Croatia korisnici Mastercard kartica mogu ovo ljeto ‘začiniti’ nečim uistinu jedinstvenim“ izjavila je Helena Trajkovski, direktorica marketinga za Hrvatsku i Sloveniju u kompaniji Mastercard.
Inače, rezultati istraživanja MasterIndex su pokazali da u Hrvatskoj gotovinu koristimo za male iznose, a za ostalo se sve više oslanjamo na kartice. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.010 korisnika bankarskih usluga u svibnju 2017., a pokazalo je da hrvatski ispitanici idu u korak s evolucijom trgovine – privučeni velikim popustima sve više kupuju online, a beskontaktno plaćanje koriste šest puta više nego prije tri godine.
