Istraživanje je pokazalo da su na preseljenje zbog posla spremniji muškarci, a stupanj obrazovanja više nije od presudne važosti. Najmobilniji su stanovnici istočne i središnje Hrvatske, a stanovnici Istre, Dalmacije i Kvarnera nisu skloni selidbi zbog posla. Zbog zabrinjavajuće niskog interesa stanovništva Hrvatske za preseljenjem radi posla u odnosu na EU mobilnost radne snage bila je glavna tema okruglog stola na 8. danu karijera održanom 7. svibnja u Zagrebu.
Prostorna i profesionalna mobilnost
Kako su nam rekli u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), kada govorimo o mobilnosti radne snage, razlikujemo prostornu i profesionalnu mobilnost. Na našem tržištu rada i jedna i druga nedovoljno su razvijene.
Prostorna mobilnost često je vezana uz zadovoljavanje potreba za sezonskim zapošljavanjem i ona je privremena, traje koliko traje sezona i vezana je ponajprije uz turističku sezonu. No potreba je za mobilnošću koja ima trajniji karakter i gdje se očekuje da osobe s jednog područja života radi posla promijene mjesto prebivališta i na nekom drugom području počnu raditi.
Interes za sezonskim zapošljavanjem
Potrebe za sezonskim zapošljavanjem u turizmu ne mogu se zadovoljiti radnom snagom uz more i potrebe se zadovoljavaju mobilnošću radnika s kontinenta. Interes radnika za sezonskim zapošljavanjem s kontinenta dovoljno je velik da se mogu zadovoljiti potrebe poslodavca. Naime, radnici će češće prihvatiti privremenu promjenu mjesta rada pa će rado prihvatiti poslove sezonskog karaktera.
Stalno preseljenje mnogo teže
Kad govorimo o mobilnosti radi stalnog preseljenja zbog posla, ono ima i veće posljedice. Prije svega riječ je o tome da trajnije preseljenje zahtijeva i rješavanje drugih važnih pitanja – radni odnos za bračnog druga, mjesto stanovanja te nove životne uvjete koji zahtijevaju period prilagodbe na novonastalu situaciju.
Postoje i ekonomski elementi kao visina plaće koja omogućuje život na drugom području. U svakom slučaju, što je stupanj obrazovanja radnika veći, to se radnici više odlučuju za rad na drugom području jer je očekivano da će osobe koje imaju visoko obrazovanje lakše naći novi posao i organizirati život na novom području.
Najveća mobilnost u dijelovima s najvećom nezaposlenosti
Od 128 tisuća zaposlenih u prošloj godini, više od 18.600 radilo je izvan mjesta prebivališta, što zapravo govori da je prostorna mobilnost kao pojava zabilježena. To je svakako još nedovoljno, a razloga je mnogo.
Najveću mobilnost bilježimo uvijek na područjima koja imaju najveće stope nezaposlenosti. Najveći broj osoba koje se zapošljavaju izvan mjesta prebivališta dolaze iz županija koje ujedno imaju i povećanu nezaposlenost: Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Karlovačka.
Potrebe za sezonskim zapošljavanjem i prostorne migracije još su dostatne jer tijekom sezone županije uz more ne mogu zadovoljiti potrebe za radnom snagom. Međutim, nedovoljno je pokretljiva druga skupina, koja zahtijeva trajnije preseljenje.
