Prema rezultatima istraživanja o konkurentnosti u IT industriji za 2009. godinu, Hrvatska se sa 38,3 osvojena boda plasirala na 37. mjesto od ukupno 66 zemalja diljem svijeta.
Postignut najveći napredak
U odnosu na zemlje u užoj regiji, Hrvatska je u 2009. ostvarila najveći napredak – za četiri mjesta na ljestvici (od 41. u 2008. na 37. u 2009.). Usprkos tome, u istočnoj Europi Hrvatska i dalje zauzima deseto mjesto od ukupno 15 zemalja.
Najbolje uvjete za razvoj IT konkurentnosti u svijetu imaju Sjedinjene Američke Države (78,9 od 100 poena), Finska (73,6) i Švedska (71,5). To su neki rezultati studije koju je provela ugledna analitička kuća Economist Intelligence Unit a sponzoriralo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA).
Studija koja je provedena u 66 zemalja treću godinu zaredom ocjenjuje i uspoređuje učinkovitost zemalja u izgradnji okruženja poticajnog za povećanje konkurentnosti IT industrije.
„U današnjem gospodarskom okružju potpora jakom tehnološkom sektoru važnija je nego ikad. Tehnologija može pokrenuti oporavak gospodarstva i stvoriti dugoročni gospodarski rast”, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj, te dodao: „Protekle je godine Hrvatska poboljšala poslovnu okolinu, IT infrastrukturu, razvoj i istraživanja. Ako Vlada Republike Hrvatske prihvati sugestije iz studije – u nadolazećim godinama očekujemo daljnja poboljšanja i još bolji plasman Hrvatske u ovom istraživanju.”
Studija pokazuje kako Hrvatska najbolje stoji u području poslovne okoline, pravnog uređenja i podrške za razvoj IT industrije. Područja za daljnja poboljšanja uključuju IT infrastrukturu, ljudske resurse te razvoj i istraživanja.
Estonija najbolja u istočnoj Europi
Pet su najbolje ocijenjenih zemalja u istočnoj Europi Estonija (23. mjesto; 55,6 bodova), Češka (26.; 47), Mađarska (28.; 46,1), Slovenija (29.; 45,3) te Litva (31. mjesto; 43,3 poena).
„Na globalnom planu IT sektor prebrodio je krizu razmjerno dobro unatoč smanjenoj potrošnji”, rekao je Denis McCauley, direktor globalnih tehnoloških istraživanja Economist Intelligence Unita.
„Umjesto forsiranja kratkoročnih mjera za jačanje produktivnosti sektora ili podrške slabostojećih IT proizvođača, donositelji političkih odluka trebaju ostati usredotočeni na jačanje fundamentalnih aktivatora dugoročne konkurentnosti sektora”, zaključio je.
