Svjetski dan investicijskih fondova prilika je da se građane educira o financijskim ulaganjima. Hrvatska gospodarska komora i Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK već četvrtu godinu za redom organiziraju različita edukativno-informativna događanja povodom obilježavanja Svjetskog dana investicijskih fondova, pri čemu se ove godine obilježava i 20 godina fondovske industrije u RH.
Predavanje na Ekonomskom fakultetu u Rijeci održali su u utorak 24. travnja, predstavnici Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK; Mladen Miler, član Uprave OTP Invest d.o.o. i Marko Bogdan, voditelj Odjela indirektne prodaje InterCapital Asset Management d.o.o.
Cilj predavanja bilo je informiranje i edukacija studenata, profesora, građana i gospodarstvenika o mogućnostima ulaganja kroz investicijske fondove, čime se ujedno ostvaruje doprinos podizanju razine financijske pismenosti u Hrvatskoj. Predavanje se provodi u sklopu Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine koji je Vlada RH donijela u siječnju 2015. godine.
Oko 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj trenutačno štedi, odnosno ulaže u investicijske fondove te investicijski fondovi kod nas raspolažu s oko 18 do 19 milijardi kuna imovine. Još uvijek je 70 do 80 posto tih ulaganja u novčanim fondovima, istaknuo je Mladen Miler.
Za buduće ulagače najvažnije je da strateški odrede svoj financijski cilj, ali i da dobro pročitaju sitna slova na dokumentu tzv. prospektu.
“Apsolutno je svejedno za one od sto kuna ili milijunske. Isti prospekt vrijedi za sve ulagače. Različiti fondovi imaju različite rizike i zato se razlikuju”, objašnjava Mladen Miler.
Na građanima je da, ovisno o cilju, odaberu vrstu investicijskog fonda; od osnovnog, obvezničkog, dioničkog, mješovitog tj. uravnoteženog ili posebnog. Naravno, svaki od njih ima posebnu skalu rizika, a za to je važno da korisnici budu financijski pismeni. A mešetarenje bankara ovdje više nije dopušteno jer, tvrde stručnjaci, Hrvatska je preuzela kompletnu EU pravnu regulativu te građane štite četiri posebna zakona.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Alen Host ističe da se stanovništvo mora otvoriti prema alternativnim oblicima ulaganja.
“Kamate na štednju su niske, čak negativne, ako pribrojimo inflaciju i otvaranje prema novim načinima ulaganja, koja potencijalno donose veću dobit nego štednja u bankama”.