Povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, novinska agencija Reuters objavila je s kojim se sve političkim rizicima Hrvatska suočava u sljedećim mjesecima.
Zbog sve lošijeg životnog standarda, sindikalne su središnjice zaprijetile masovnim demonstracijama prije ili nakon ljeta. Od Vlade zahtijevaju da učini više na privlačenju investicija i otvaranju radnih mjesta. U proteklih su desetak godina sindikalne akcije bile uglavnom skromne, no vodeći sindikalci sada obećavaju masovnost, prenosi Dnevnik.hr.
Najjača oporbena stranka, konzervativna Hrvatska demokratska zajednica, obećala je tražiti prijevremene izbore čim Hrvatska uđe u članstvo EU. Tvrdi da je Vladina ekonomska politika katastrofalna te da s njom nema ni rasta ni novih radnih mjesta.
Koalicijska Vlada lijevog centra u parlamentu ima stabilnu većinu i nije vjerojatno da će oporba uspjeti izazvati prijevremene izbore.
Ne uspiju li vladajuće stranke na predstojećim lokalnim izborima osvojiti vlast u barem šest većih gradova i ako do kraja godine ne osiguraju uvjete za barem blagi ekonomski rast, HDZ-ova bi ideja o prijevremenim izborima mogla naići na sve veću podršku među građanima.
Ekonomija je od 2009. godine zabilježila pad veći od 10 posto, a ova će godina gotovo sigurno biti peta zaredom bez rasta. Stopa nezaposlenosti premašila je 20 posto, mnoge su tvrtke u škripcu zbog smanjene likvidnosti i sve većeg duga, ukupan iznos neplaćenih računa kreće se oko 40 milijardi kuna.
Očekuje se početak izgradnje velike elektrane (Plomin) i golf terena na jugu (Srđ), privatizacija Croatia osiguranja i HPB-a te davanje autocesta u 30-godišnju koncesiju, čime bi se moglo namaknuti do tri milijarde eura. Koncesionar bi trebao biti odabran u listopadu.
Hrvatski je javni dug, kada se u njega uključe i državna jamstva, blago iznad europskog maksimuma od 60 posto BDP-a. Vlada planira 3,5 posto proračunskog deficita do kraja godine, no analitičari kažu da bi mogao dosegnuti čak 4,6 posto.
Hrvatska je dosad odbijala bilo kakav aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, a u ožujku se izdavanjem državnih obveznica uspjela zadužiti za milijardu i pol američkih dolara. No, neki kritičari tvrde da bi, bez dodatne fiskalne konsolidacije i snažnijeg ekonomskog rasta, zaduživanje u budućnosti moglo biti sve skuplje.
Visok proračunski deficit mogao bi Hrvatsku natjerati na provedbu posebne europske procedure za takve situacije. To bi moglo značiti da će Zagreb do deficita manjeg od 3 posto biti prisiljen doći novim rezovima javne potrošnje i socijalnih davanja, što bi zasigurno razljutilo osiromašene građane.
Kako bi osigurala ekonomski rast, Hrvatska mora poboljšati investicijsku klimu, odnosno smanjiti birokraciju i visoke poreze. No, promjene su dosad bile spore i nekonzistentne.
