Istraživanje što ga je od 2001. do 2006. godine provela Coca-Cola pokazalo je da je internet najutjecajniji medij među mladima. Dok je 2001. televizija sa 35 posto udjela bila glavni izvor informacija, slijedio ju je radio sa 31 posto, a internet bio tek na trećemu mjestu sa 24 posto udjela – nakon pet godina utjecaj interneta udvostručio se na 47 posto, televizija je pala na 24, a radio na 22 posto. Čitanost magazina smanjila se sa 5,6 na 2,8 posto, a novina sa 4,1 na 3,1 posto. (Večernji list, 30. svibnja 2007.)
Zašto ulagati u internet?
Prvi je razlog promidžba. Internet je sveprisutna, sveobjašnjiva, svakodnevna i svakodobna reklama. Najjeftinija na svijetu. Drugi je komunikacija. Kao što bi nam prije deset godina bilo čudno da svi nose mobitele – a danas nam je neobično kad netko od naših prijatelja ili poznanika nema dva! – tako će za deset godina svatko imati stranicu na internetu, vele stručnjaci. Mnogi je imaju i danas. Postoje blogovi i razni servisi kojima do vlastita websitea možete doći za samo nekoliko minuta. A time dolazimo do trećeg razloga. To je dakako zarada.
Online-marketing, internetski marketing, web-marketing ili eMarketing – to je marketing proizvoda i usluga putem interneta. Internet je marketingu omogućio mnoge i jedinstvene prednosti, od kojih bi jedna bila jeftinija distribucija informacija i medija širokom krugu potrošača.
Reklame zasnovane na ključnim riječima
Internetski marketing ima širok djelokrug ne samo zato što mu potporu pružaju digitalni mediji kao što su internet, elektronička pošta ili bežični sustavi nego i zato što taj sistem omogućuje pristup podacima korisnika koji se nalaze u bazama podataka te jedinstveni eCRM ili upravljanje odnosom s potrošačima putem informacijskih tehnologija.
Online-marketing usko veže kreativne i tehničke aspekte interneta, uključujući i dizajn, razvoj, reklamiranje te prodaju. Web-marketing ne znači samo izradu i promidžbu websitea niti postavljanje reklamnog bannera na drugi website. Efikasan internetski marketing zahtijeva sveobuhvatnu strategiju i sinergiju poslovnog modela kompanije i njezinih prodajnih ciljeva s funkcijom i pojavom websitea, fokusirajući se na svoju ciljanu skupinu i pravilno birajući vrstu i način reklamiranja te dizajn.
Razlike između internetskog i tradicionalnog marketinga također su bitne. Potrošač uglavnom sam surfa internetom i marketinške poruke tiču ga se osobno. Te su reklame zasnovane na ključnim riječima koje klijent unosi u tražilicu. Znači, to uglavnom nisu reklame upućene specifičnoj zoni interesa potrošača (ali mogu biti!) nego se biraju na osnovi njegova ponašanja na internetu (primjer je GMail s izborom oglasa na osnovi posjećenih stranica) umjesto da se obraćaju širem demografskom krugu.
Raščlanjivanje tržišta na ciljane skupine
Internetski marketing može međutim raščlaniti tržište u nekoliko grupa (spolnu, dobnu, geografsku…) pa oglašivači ciljanim skupinama prilaze na osnovi aktivnosti i geolokacije. Tako će primjerice tvornica skija uputiti reklame na websiteove koji se bave alpskim ili nordijskim skijanjem te će biti potpuno sigurna da će njezinu reklamu vidjeti ljudi koje zanima ta vrsta proizvoda.
Također, internetski marketing relativno je jeftin ako se u obzir uzme odnos cijena i opseg dosega ciljane grupe. Obraćate se širokom krugu potrošača za neuporedivo manju cijenu od klasičnog reklamiranja. Priroda medija omogućuje potrošačima da istraže i kupe željene proizvode ili usluge tako kako im najviše odgovara. Prodavatelj pritom brzo, jednostavno i jeftino dolazi do važnih statističkih podataka koji mu omogućuju usavršavanje proizvoda, usluga i marketinške strategije, a time i ekspanziju i razvoj.
