Izmjene možemo podijeliti na 3 glavna područja, a to:
– Objava popisa poreznih dužnika;
– Odgovornost osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba;
– Prijeboj dugova;
Objava popisa poreznih dužnika
Izmjenama je omogućena iznimka od obveze čuvanja porezne tajne, pa Porezna uprava može objaviti popis poreznih dužnika u slučaju da postoji porezni dug u iznosu većem od 300.000,00 kuna za pravne osobe, 100.000,00 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost i 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike.
U izračun visine poreznog duga neće se uzimati iznosi zaduženja dospjelih u zadnja tri mjeseca prije objave popisa dospjelih i nenaplaćenih dugova, a porezni obveznik koji je dogovorio odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga neće se naći na popisu.
Drugi slučaj kada Porezna uprava može bez pristanka poreznog obveznika objaviti njegove podatke u sredstvima javnog priopćavanja i na svojim internetskim stranicama podatke potrebne je radi ispravljanja netočnih ili nepotpunih informacija, u slučaju ako je netočne ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopćavanja.
Odgovornost osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba
Članovi uprave i izvršni direktori društva kapitala odgovaraju kao porezni jamci ako pri vođenju poslova društva zloupotrebljavaju svoje ovlasti što ima za posljedicu nemogućnost ispunjenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa i oštećenje poreznog tijela.
Radnjama kojima se oštećuje porezno tijelo kao vjerovnik u porezno-dužničkom odnosu osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih tokova na druge pravne ili fizičke osobe radi izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, korištenje društva radi postizanja ciljeva koje ne bi sam mogao postići, a koji su zabranjeni, umanjenje ili otuđenje imovine društva ako je isto za posljedicu imalo nemogućnost plaćanja obveza iz porezno-dužničkog odnosa. Za podmirenje obveze supsidijarno odgovaraju i povezane osobe u čiju korist je poduzeto raspolaganje na štetu društva.
Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Članovi gospodarskog interesnog udruženja odgovaraju za obveze udruženja cijelom svojom imovinom, dok članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva, komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno zakonom.
Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, osoba koje vode poslove društva, i povezanih osoba, osobito ako oni:
1. prividno ili besplatno prenesu imovinu na trgovačko društvo, koje su osnovali sami ili s drugim osobama ili na drugi način cijelu ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajuće protučinidbe ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, oštete ju, unište ili učine neupotrebljivom;
2. zaključe prividni pravni posao ili priznaju nepostojeću tražbinu povezanim osobama;
3. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje imovinu ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća, bez odgađanja a najkasnije dvadeset i jedan dan od nastanka razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka ne zatraže da se takav postupak pokrene.
Dodani su i članci koji proširuju definicije povezanih društava, pa se povezanim društvima smatraju društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:
1. društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja;
2. ovisno i vladajuće društvo;
3. društva koncerna;
4. društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu;
5. društva povezana poduzetničkim ugovorima i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar;
Propisane su i odredbe koje precizno definiraju što se smatra kontrolom, ovisnim i vladajućim društvom i povezanim osobama.
Prijeboj dugova
Novim člankom Općeg poreznog zakona propisano je da će se poreznom dužniku koji ima dospjelo potraživanje prema državnom proračunu, a istodobno ima evidentirane obveze na ime poreznog duga, iznos potraživanja do iznosa duga obustavit radi prijeboja s poreznim dugom.
Nadalje, propisano je da slučajevima kada je to od interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra financija, može donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom namirenju poreznog duga ustupanjem nekretnina.
Zaključak
Vlada je ovim izmjenama pokušavala uvesti financijski red u zemlji jer prema trenutnim informacijama ukupni dugovi prema državi s kamatama prešli su 50 milijardi kuna, pri čemu je registrirano više od 761.000 dužnika, od kojih su oko 500.000 građani, a ostalo trgovačka društva i obrtnici.
Glavna promjena je uvedena na području odgovornosti članova radi sprječavanja dosad raširene prakse otvaranja novih tvrtki radi izbjegavanja plaćanja obveza prema državi i radnicima, odnosno da se kroz njih izvlače imovina i sredstva.
Novi propisi vezani za definiranje povezanih društva upućuju da će se porezne tijela usmjeriti na ovo područje više nego dosada na transakcije između povezanih osoba, odnosno na pitanje transfernih cijena.
