Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb predstavili su 26. rujna 2017. na okruglom stolu „Izvori
izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj“ rezultate istoimenog istraživanja
koje je za cilj imalo utvrditi izvore izvoznog rasta hrvatske prerađivačke industrije te kvantificirati
multiplikativni doprinos izvoza prerađivačke industrije ukupnom gospodarstvu.
Rezultati sugeriraju da izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna
bruto dodane vrijednosti. Pod izravnim učincima podrazumijeva se rast proizvodnje, dodane vrijednosti
i zaposlenosti unutar same prerađivačke industrije, a pod neizravnim učincima rast aktivnosti drugih
sektora uključenih u lanac dodane vrijednosti izvoznika. Drugim riječima, izvoz prerađivačke industrije
čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, što znači da se na svaku kunu
dodane vrijednosti koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije
generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti. Osim prerađivačke industrije na koju se odnosi 89 posto
ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto
dodane vrijednosti drugih sektora čiji su proizvodi i usluge izravno ugrađeni u finalne izvozne proizvode
prerađivačke industrije. Tako izvoz prerađivačke industrije stvara 26,5 posto ukupne bruto dodane
vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto bruto dodane vrijednosti
poslovnih usluga. Istraživanje također sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije
jačaju otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji.
Izvoz prerađivačke industrije ima veliki značaj i za zaposlenost u Hrvatskoj. Tako izvoz prerađivačke
industrije izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od
50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No, kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u
drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji. To čini čak 21,5 posto
ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Nadalje, svako radno mjesto stvoreno u izvozno orijentiranoj
prerađivačkoj industriji stvara još 3,7 radnih mjesta u ostatku ekonomije. Primjerice, izvoz prerađivačke
industrije izravno stvara 35 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi, 109 tisuća u transportu i trgovini te 18
tisuća radnih mjesta u sektoru poslovnih usluga.
Analiza samih izvoznih trendova pokazala je da su temeljna obilježja izvoza prerađivačke industrije
dinamičniji rast izvoza nakon ulaska u EU, veliki vanjskotrgovinski deficit, sve veći konkurencijski
pritisak na međunarodnim tržištima i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na
zemlje Europske unije.
Nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj tržišta
Najveći doprinos izvoznom rastu nakon ulaska Hrvatske u EU dale su brodogradnja, farmaceutska
industrija i prehrambena industrija. Izražena izvozna koncentracija proizvodnih i tržišnih struktura
ukazuje na nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj tržišta kao i nedovoljna ulaganja u inovacijske
aktivnosti. Upravo su ulaganja u istraživanje i razvoj kao i inovacijske aktivnosti osnova razvoja
konkurentnosti domaće industrije. U provedenom istraživanju konkurentnost je identificirana kao
najznačajniji izvor izvoznog rasta. Učinak konkurentnosti na izvozni rast najizraženiji je kod izvoza u nove
članice EU-a (naročito Sloveniju, Mađarsku i Poljsku), umjereno je izražen kod izvoza u stare članice
EU-a (naročito Italiju, Njemačku i Austriju), dok je na tržištu CEFTA-e zabilježen pad konkurentnosti.
Pogoršanje konkurentnosti na tržištu CEFTA-e rezultiralo je padom izvoza na ovo tržište u 2015. i 2016.
godini.
Važno je napomenuti i da je rast izvoza prerađivačke industrije nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju značajno pridonio izlasku hrvatskog gospodarstva iz dugotrajne recesije. Ukupna bruto dodana
vrijednost inducirana izvozom prerađivačke industrije u 2014. godini porasla je za 8,09 posto na
godišnjoj razini, a u 2015. za 12,10 posto, što je u prosjeku porast od 10 posto.
Ukupni robni deficit u 2016. godini iznosio je visokih 7,4 milijarde eura. Promatrano po zemljama,
Hrvatska ima najveći deficit u razmjeni s Njemačkom u iznosu od 1,7 milijardi eura. Slijede Mađarska
(930,0 milijuna eura), Italija (801,7 milijuna eura) i Austrija (781,9 milijuna eura). Trgovinski suficit
Hrvatska uspijeva realizirati sa zemljama CEFTA-e, a najveći je s Bosnom i Hercegovinom (546,6
milijuna eura).
Značajan vanjskotrgovinski deficit bilježimo i u proizvodnoj strukturi izvoza. On ujedno govori o
znatno većoj agregatnoj potražnji u odnosu na proizvodnju u tim nišama. Najveći deficit ostvarujemo
u razmjeni motornih vozila (912,3 milijuna eura), kemikalija i kemijskih proizvoda (877,0 milijuna
eura), prehrambenih proizvoda (783,8 milijuna eura) te računala, elektroničkih i optičkih proizvoda
(767,5 milijuna eura). Istovremeno, trgovinski suficit bilježimo kod prerade drva (327,1 milijun eura),
brodogradnje (231,2 milijuna eura) i proizvodnje namještaja (70,7 milijuna eura).
Za hrvatski je robni izvoz EU-28 još uvijek najvažnija izvozna destinacija sa 66,7 posto ukupnog robnog
izvoza. U zadnjih nekoliko godina raste izvoz u EU-28, a smanjuje se na tržište CEFTA-e, primarno zbog
pada cjenovne konkurentnosti na tržištu CEFTA-e nakon ulaska u EU.
Rezultati istraživanja stoga potvrđuju izniman značaj izvoza prerađivačke industrije za realizaciju
ukupnih socijalno-ekonomskih ciljeva u Republici Hrvatskoj.
