Velike korporacije i brzorastuće srednje tvrtke širom svijeta mijenjaju svoj pristup te stavljaju dizajn u središte pozornosti. Ali te promjene nisu vezane uz estetiku, već uz primjenu načela dizajniranja u poslovanju i načinu kako zaposlenici rade.
Takav novi pristup ne dolazi sam po sebi već je odgovor na povećanu složenost modernih tehnologija i zahtjeve suvremenog poslovanja. Bez obzira radi li se o novom proizvodu ili usluzi, tradicionalni poslovni alati koji su razvijeni za drugačije poslovno i životno okruženje sve teže daju rješenja na izazove današnjeg doba. Novi pristupi u rješavanju kompleksnih poslovnih i životnih izazova počeli su nalaziti svoj put u praktičnoj primjeni uspješnih korporacija i tvrtki.
Kombinacija raznolikih alata pod nazivom design thinking danas je vodeća metodologija s najvećim rastom primjene u svijetu kod velikih korporacija, srednjih tvrtki i organizacija. Design thinking objedinjuje pristup poslovnim izazovima koji se temelji na razumijevanju osjećaja korisnika kroz suradnju ljudi različitih poslovnih i osobnih profila, a s ciljem izrade prototipa kao konačnog rezultata. Pri tom postoje ključne razlike u usporedbi design thinkinga s drugim metodologijama rješavanja poslovnih izazova, a to je da ovaj pristup nije strukturiran kao linearan već iterativni proces. Design thinking se oslanja na eksperimentiranje u postupku i, možda najvažnije, podrazumijeva pogreške tijekom primjene. Upravo to čini design thinking jednim od najboljih alata za suvremeno poslovanje, a posebno za stvaranje inovativne poslovne kulture kao osnovice svake organizacije.
Iako je primjena design thinkinga u Hrvatskoj na samim počecima, njegovu svakodnevnu primjenu danas nalazimo na svim ključnim razinama poslovanja većine uspješnih velikih korporacija, srednjih brzorastućih tvrtki, te sve više i kod organizacija javne uprave. Evo nekoliko primjera kako je design thinking metoda pomogla poznatim tvrtkama.
IKEA
IKEA je upravo primjenom design thinkinga prva počela proizvoditi namještaj na način da ga svaki korisnik može lako transportirati i sam složiti. Time je odgovorila na pitanje kako kupac može doći do dobro dizajniranog proizvoda po najpovoljnijoj mogućoj cijeni. I sebi i kupcima IKEA štedi novac na transportiranju namještaja koji je praktično zapakiran.
PepsiCo
PepsiCo je gubio bitku s tržištem prije samo nekoliko godina, a danas bilježi rast nakon što je čelništvo tvrtke prigrlilo design thinking i fokusiralo se na korisničko iskustvo kod svakog proizvoda. Primjerice, počeli su proizvoditi manje i drugačije pakirane grickalice kako bi ih prilagodili potrebama žena.
Braun/Oral-B
Prilikom kreiranja pametnije električne četikice za zube u Braunu su se fokusirali na dvije ključne potrebe koje su identificirali njihovi korisnici i od njih učinili dodanu vrijednost proizvodu. Kreirali su četkicu koja se može jednostavno puniti na računalu i pritom po potrebi korisnik u samo par klikova može naručiti zamjenske četkice.
Procter&Gamble
Linija kozmetičkih proizvoda Olay imala je izazov s potrošačima koji su smatrali kako je proizvoda previše te je teško pronaći najbolji proizvod za sebe. Kroz radionicu na principu design thinkinga, zaposlenici P&G-a osmislili su internetsku stranicu olayforyou.com (Olay za tebe) na kojemu narator kupca vodi kroz seriju pitanja o njegovoj, odnosno njezinoj koži. Analizom odgovora kupac dobiva niz prijedloga proizvoda koji bi njemu ili njoj najbolje odgovarali, kao i sa savjetima za njegu kože.
Colgate-Palmolive
Design thinking ne koristi se samo za kreiranje inovativnih proizvoda i usluga već i za jačanje inovacijske kulture tvrtke. Primjer su zaposlenici kompanije Colgate-Palmolive koji međusobno dijele drvene ogrlice. Dobiva ju osoba koja je napravila značajan doprinos nekom projektu, a kada ju primi zadužena ju je dijeliti dalje. Na ovaj jednostavan i simboličan način Colgate-Palmolive jača vlastitu ekonomiju priznanja za zaposlenike, a ideja je proizašla upravo kroz design thinking.
Autor: Vedran Antoljak, glavni partner, Sense Consulting
