U slučajevima u kojima dužnik djelomično podmiruje svoje dugovanje vrlo često se u praksi susrećem sa knjigovodstvenom dokumentacijom svojih klijenata (npr. Izvod iz otvorenih stavaka) iz koje se vidi da knjigovodstvo nepravilno vrši uračunavanje djelomičnih uplata dužnika, uglavnom zanemarujući postojanje zateznih kamata i eventualno troškova naplate. Najčešće je opravdanje da to „tako program radi“, a ponekad „ispliva“ da onaj koji radi u programu nije upoznat sa zakonskim odredbama o redu uračunavanja kamata i troškova. Dakle, kako pravilno uračunavati djelomične uplate dugovanja?
Sukladno Zakonu o obveznim odnosima, u slučajevima kada između dužnika i vjerovnika postoji jedna ili više istorodnih (najčešće novčanih) tražbina, pa ono što dužnik ispuni nije dovoljno za podmirenje svih, uračunavanje (zatvaranje dugovanja) izvršit će se redom sukladno slijedećim pravilima, s time da će se iduće pravilo primijeniti ukoliko ne postoje uvjeti za primjenu ranijeg:
1. Redom određenim sporazumom vjerovnika i dužnika;
2. Redom koji odredi dužnik najkasnije prilikom ispunjenja;
3. Redom dospijeća tražbina od najranije dospjelih;
4. Redom od najmanje osiguranih (ukoliko ih je više istodobno dospjelih);
5. Redom od najotegotnijih za dužnika (ukoliko je više tražbina istovremeno dospjelo i jednako su (ne)osigurane);
6. Redom kako su nastale (ukoliko je više tražbina jednako u pogledu vremena dospijeća, osiguranja i otegotnosti za dužnika);
7. Raspoređivanjem na više tražbina razmjerno njihovim iznosima (ukoliko ih je više jednako u pogledu vremena nastanka, dospijeća, osiguranja, otegotnosti za dužnika).
Iznad navedeno odnosi se na uračunavanje ispunjenja u odnosu na glavnicu, međutim ukoliko postoji dugovanje i po osnovi kamata i troškova, tada se prije primjene navedenih pravila treba primijeniti pravilo o uračunavanju kamata i troškova i to tako da se uračunavaju (zatvaraju) slijedećim redoslijedom:
1. Troškovi;
2. Kamate (obračunate na dan izvršenja djelomične uplate dugovanja);
3. Glavnica.
U poslovnoj praksi se najčešće javljaju slučajevi u kojima vjerovnik ima potraživanja prema dužniku po osnovi više računa koji su dospjeli u različita vremena, potraživanja nisu osigurana, sastoje se od glavnice i zateznih kamata te ne postoji sporazum o redoslijedu uračunavanje djelomične uplate, niti je dužnik prilikom izvršenja djelomične uplate odredio redoslijed uračunavanja.
Primjer pravilnog uračunavanja djelomičnog ispunjenja u gornjem slučaju:
A) vjerovnik ima potraživanje prema dužniku u iznosu 100.000,00 kn, po osnovi tri računa i to:
– 50.000,00 kn po osnovi računa br.1 sa dospijećem 15.4.2014;
– 30.000,00 kn po osnovi računa br.2 sa dospijećem 15.5.2014;
– 20.000,00 kn po osnovi računa br.3 sa dospijećem 15.9.2014;
uvećano za zatezne kamate koje teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate.
B) Dužnik 10.2.2015. vrši uplatu u iznosu 50.000,00 kn
C) Zatezne kamate na dan 10.2.2015. iznose 8.815,00 kn
Dakle, potraživanje vjerovnika na dan 10.2.2015. iznosi ukupno 108.815,00 kn (glavnica+zatezne kamate).
Uračunavanje se vrši tako da se prvo uračunavaju kamate, a tek onda glavnica po pravilima o uračunavanju podmirenja glavnice:
50.000,00 kn (plaćeni iznos)
– 8.815,00 kn (zatezne kamate)
41.185,00 kn (dio koji otpada na glavnicu)
Obzirom da je račun broj 1. najranije dospio, preostalim iznosom od 41.185,00 kn prvo se „zatvara“ glavnica računa br. 1. (50.000,00 kn-41.185,00 kn=8.815,00 kn). Kako je glavnica računa broj 1. veća od preostalog dijela uplate koji otpada na glavnicu, to se glavnice kasnije dospjelih računa (račun br. 2 i br.3.) uplatom ne mogu zatvoriti.
Dakle, u ovome primjeru uplatom na dan 10.2.2015. dužnik je podmirio zatezne kamate u iznosu 8.815,00 kn te glavnicu u iznosu 41.185,00 kn, čime je podmirio dio računa br.1. (najranije dospjeli račun).
Stoga preostalo dugovanje dužnika na dan 10.2.2015. iznosi 58.815,00 kn, i to:
– 8.815,00 kn po računu br.1
– 30.000,00 kn po računu br.2.
– 20.000,00 kn po računu br.3.
Na preostalo dugovanje dalje teku zatezne kamate od 11.2.2015. pa do isplate.
