Kreativna industrija

Kreativna industrija zajednički je naziv za filmsku, modnu, kulturnu, glazbenu, industriju dizajna, izdavaštvo i djelomice medijsku i oglašivačku industriju, te komercijalni segment umjetnosti. U kreativnoj industriji naglasak nije na produkciji i prodaji fizičke imovine, dobara ili iznajmljivanju infrastrukture primjerice. Kreativnost po definiciji uvijek sadrži aspekt novog i inovaciju, samo što se u slučaju kreativne industrije ne redi o inovaciji fizičkog tipa, poput tehnologije, nego više o društvenoj, odnosno kulturnoj inovaciji.

Globalno uspješni djelatnici u kreativnoj industriji, slavni glumci ili glazbenici i njeni vodeći predstavnici poput Madonne primjerice, spadaju u kategoriju ekstremno bogatih, dok se udio kreativne industrije u BDP u prosijeku kreće oko 5%. Usporedbe radi u oglašavanje se na razini svijeta investira na razini od oko 2% BDP-a. Zbog svega toga kreativna industrija sama ne može biti ključni pokretač gospodarskog rasta, međutim i prečesto se u raznim analizama zaboravlja na njeno postojanje kao integralnog dijela proizvodnog i sektora usluga. Industrijskim sektorom naravno dominira tehnologija, međutim kreativne industrije pozitivno doprinose razvoju većine segmenata gospodarstva. Također kreativne industrije bilježe veći rast od prosječnog, uz ostalo zbog stalnog i snažnog rasta potražnje sa rastućih tržišta poput Kine, Indije ili Brazila. Zlobnici bi kazali da je kreativna industrija, poslije preseljenja većine proizvodnje na Istok, još jedini preostali adut starih industrijskih nacija u razmjeni s dalekoistočnim konkurentima.

Kreativnost i kompetencija

Iako se više povezuje sa športskim igrama i umjetnošću, kreativnost je neodvojivi dio ekonomskog života, preživljavanja i uspješnog poslovanja. Uobičajeno se drži kako se kreativni proces sastoji od svjesne i nesvjesne faze, te da je dijelom izvan naše izravne kontrole (primjerice faze inkubacije), dok su formuliranje problema i testiranje rješenja u domeni svjesnog. Kao uzor za tipično kreativno zanimanje mogla bi poslužiti arhitektura – profesija u kojoj je sve što nije zabranjeno dozvoljeno. Međutim, i u arhitekturi, kao što nam je svima poznato, postoje znatna ograničenja, prije svega zakoni fizike. Svaki arhitekt teži estetskom dojmu ali u svojoj kreativnosti on smije narušiti statiku zgrade koju projektira. Kako i svugdje, ograničenja, poput granica terena i pravila športske igre, primjerice, više su poticaj razvoju kreativnosti nego što je ograničavaju. Ograničenost resursa u „businessu“ temeljna je ekonomska zakonitost i povoljno tlo za kreativne odgovore na poslovne probleme. U svakom slučaju, u kreativnoj industriji, kreativnost i kompetencija (znanje i iskustvo) nisu suprotnosti, nego se nadopunjuju i hrane jedna drugu. Ne treba zaboraviti ni činjenicu koliko je za uspjeh tvrtki i pojedinaca u segmentu kreativne industrije bitan tržišni kontekst u kojem nastaju njihovi proizvodi. Praćenje trendova (fad surfing) i prisutnost u središtima modne ili filmske industrije je više nužnost nego izbor. Većina kreativne produkcije na svijetu odvija se u par velikih centara u kojima se prirodno klasteriziraju akteri filmske, modne i glazbene industrije. S periferije se i dalje teže probiti i ostvariti globalni uspjeh bez obzira na činjenicu da su ICT tehnologije svijet učinile manjim.

Prodajne zakonitosti u kreativnoj industriji

U vrijeme rastuće globalizacije i medijske integracije, niskih transakcijskih troškova i smanjenje potrebe za ulaganjem u sve jeftiniju tehnologiju, cijeli svijet je postao jedinstveno tržište za kreativce bez obzira od kuda dolaze. Tržište na kojem kreativci posluju iznimno je dinamično, modni se trendovi zadržavaju najdulje godinu, ponekad i dvije – sintagme moda za jedno ljeto i ljetni hit svima su nam poznate. S druge strane, kreativna industrija ima prednost pred ostalim sektorima zbog svoje iznimne skalabilnosti. U kratkom vremenskom periodu glazba, film, ili neki književni naslov može doseći nevjerojatan broj kupaca. Ključni sastojak za ostvarenje visokih profita pored stalnog inoviranja predstavlja uspješna adopcija, odnosno da kreativni proizvod uspio najčešće mora biti prihvaćen od ogromne mase ljudi. Sretna je okolnost da se to u slučaju proizvoda kreativnih industrija u više od 90% slučajeva događa putem preporuke ili čistom imitacijom bilo susjeda bilo tzv. celebritiya. Iz perspektive ekonomije razmjera iznimno je bitno upravo tko su ti prvi korisnici, jer oni u isto vrijeme predstavljaju i glavne promotore proizvoda i na taj način neizravno doprinose širenju prodaje. U eri društvenih medija još je razvidnije u kojoj smo mjeri, a da toga ni sami nismo svjesni, svi mi kao korisnici u isto vrijeme i sukreatori popularnosti filmova, glazbenih uspješnica i hit romana, primjerice.

Podijeli

Odgovori

Top