Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Ekonomija

Kultura doniranja hrane u Hrvatskoj

Dana 1. studenoga 2015. godine hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje koji propisuje detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje posrednik mora ispunjavati u doniranju hrane i hrane za životinje te sadržaj i način vođenja Registra posrednika.

Ovaj se Pravilnik oslanja na Zakon o hrani i Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu. Također, u procesu doniranja hrane posrednici i donatori se moraju pridržavati pravila navedenih u uredbi EC No. 178/2002 te općih zahtjeva koji se odnose na higijenu hrane propisanih u uredbi EC 852/20042 ili uredbi EC No. 183/20053.

Unatoč činjenici kako na području Europske unije ne postoji jedna krovna direktiva koja se odnosi na pitanje doniranja hrane, već je na nacionalnim zakonodavstvima implementirati pojedinačne uredbe, važno je istaknuti Direktivu 2008/98/CE koja se odnosi na pitanje otpada u EU te postavlja osnovne pojmove i definicije koji se odnose na upravljanje otpadom i recikliranje.

Prije spomenutih izmjena hrvatska su poduzeća na doniranu hranu morala plaćati PDV, stoga im je do objave novoga Pravilnika bilo mnogo isplativije bacati hranu nego je donirati.

Iako promjene jesu stupile na snagu, važno je istaknuti nekoliko ključnih problema:

  1. Ne postoji nikakav oblik sankcija prema poduzećima koja i dalje nastavljaju bacati hranu.
  2. Uvjeti koje Pravilnik postavlja pred donatora poslovna su tajna poduzeća stoga te podatke ne mogu upisivati u dokumentaciju o donaciji koju su obvezni isporučiti posrednicima.
  3. Prisutan je kompliciran i zahtjevan administrativan aparat, kako za posrednike, tako i za donatore.
  4. Kako bi udruga mogla postati posrednikom, potrebna je prethodna prijava u Registar posrednika. Posrednici mogu biti jedino udruge humanitarnog karaktera.

 

Iako je Hrvatska tek na putu učenja od inozemnih primjera dobrih praksi, nužno je jednako obrazovanje svih dionika, odnosno:

  1. Obrazovanje poduzeća o korporativnoj filantropiji i važnosti doniranja.
  2. Sustavno informiranje donatora o novim poticajima za doniranje.
  3. Izrada zakonodavnog okvira koji će vršiti određeni pritisak na poduzeća koja nastavljaju bacati hranu.
  4. Obrazovanje potrošača o smanjenju količine bačene hrane te natpisima poput ”najbolje upotrijebiti do”.

Unutar projekta Erasmus+ projekta Hi4CSR projektni će konzorcij analizati te uspoređivati trenutno stanje kada je riječ o doniranju hrane u Europskoj uniji i pripadajućem zakonodavnom okviru. Više o ovoj te drugim temama možete čitati na službenome blogu projekta.

Ako ste zainteresirani za ovu temu, željeli biste podijeliti svoja iskustva ili komentare, slobodno nam se obratite na [email protected] ili putem društvenih mreža.

Autor članka: Institut za društveno odgovorno poslovanje


Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.