Lamija Alečković, rukovoditeljica Informativnoga medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije karijeru je započela u slavnome Programu za djecu i mlade Televizije Zagreb i u emisijama Paje Kanižaja.
Vi ste dijete HRT-a. Započeli ste karijeru u slavnome Programu za djecu i mlade Televizije Zagreb i u emisijama Paje Kanižaja. Kad ste 2011. prelazili s HTV-a na televizijsku postaju Al Jazeera Balkans, jeste li pomislili da ćete se jednoga dana možda vratiti?
Hrvatska radiotelevizija je kuća u kojoj sam odrasla i mnogo me lijepih uspomena veže za nju, ali sigurno nisam otišla da bih se vratila. Sasvim su me drukčiji porivi doveli do odluke o odlasku, prije svega okušati se u nečemu novom, drukčijem te usvojiti nova znanja. Sam je povratak na Hrvatsku radioteleviziju zapravo bio potaknut spletom okolnosti – između ostaloga željom da se vratim kući, u Zagreb.
Sad ste rukovoditeljica Informativnoga medijskog servisa HRT-a. Kakav je osjećaj imati, uvjetno rečeno, moć oblikovanja javnoga mijenja?
Ne bih se koristila riječju „moć“, nego odgovornost prema društvu jer je to odlika javnoga servisa i zbog toga je iznimno važan. To je ogroman teret u neku ruku te je zato bilo najvažnije odabrati tim profesionalaca i poštenih ljudi koji će zagovarati vrijednosti novinarstva koje je danas pred velikim izazovima. Mislim da se taj trud sve više vidi u programu i na taj se način jedino, vjerujem, vraća povjerenje publike.
Koji su bili prvi dojmovi nakon povratka? Jesu li se stvari na HRT-u promijenile otkad Vas nije bilo?
Ljudi su isti, a na ljudima sve počiva. Najveća je promjena koja je ujedno i dobra, ali ima i loše posljedice, u tome da su se nekoć mlađi novinari profilirali i postali sjajni reporteri, no na njihovo mjesto nisu došli drugi. Problem je nedostatak mlađe poletne generacije novinara koji će se odgajati na HRT-u i koje će HRT onda znati i zadržati za dobro programa.
Kako su rezultati nakon promjene termina i produženoga trajanja središnjega Dnevnika nakon što je prošlo već više od pola godine?
Rezultati su jako dobri, sadržajno sam s Dnevnikom HRT-a zadovoljnija, ali još ima mnogo posla. Procesi rada u pripremi sadržaja IMS-a promijenili su se i rezultat još nije vidljiv izvana. Gledanost Dnevnika HRT-a raste i to je još jedan pokazatelj da se radi dobar posao i da se održava stečeno povjerenje te, što je još važnije, da se dobiva povjerenje nove publike.
Kakva je gledanost ostalih informativnih sadržaja?
Naši su ljudi naviknuti na informativni sadržaj i vole ga očito jer to pokazuju uvidi u gledanosti. IMS-ovi su sadržaji među najgledanijima. Uz dugogodišnji su primat HRT-ovih emisija Plodovi zemlje i Nedjeljom u 2 među najgledanije sadržaje ponovni vraćeni podnevni i središnji Dnevnik HRT-a. I ostali sadržaji bilježe porast gledanosti.
Nedavno je s emitiranjem počeo Studio 4, cjelodnevna informativna emisija. Kakvi su prvi dojmovi?
Zahtjevan projekt s novim sustavom rada koji se trebao učiti i još se mnogo stvari uči o tome kako se proizvodi za kanal za vijesti. Vrlo su dobre reakcije publike i možemo reći da je HRT 4, prema kojemu je i među našim zaposlenicima postojala svojevrsna zadrška, napokon stavljen „na mapu“.
Sjajan je to okvir za profiliranje novih lica i davanja prilika drugima da pokažu kako se snalaze na uredničkim položajima. Što je još važnije, to je projekt za koji su mnogi tvrdili da ga je nemoguće ostvariti, no kada postoji skupina koj ima volju, želju i znanje, i to pod dobrim vodstvom Nike Vincetić – sve je moguće.
Studio 4 tu je da razbija predrasude kako je na HRT-u sve nemoguće i teško, što je i razumljivo u tako glomaznome sustavu. To je trenutačno i najdulja informativna emisija u hrvatskome eteru. Traje, naime, svaki dan punih osam sati, što također govori o snazi HRT-a, ali i kompleksnosti toga projekta.
Koji su planovi informativnoga programa HRT-a za iduću godinu? Hoće li biti kakvih većih izmjena i novih emisija?
Najveće izmjene bit će u Dnevniku na vizualnom planu, a trudit ćemo se da svi ostali projekti i sadržaji postanu još bolji.
Novinarstvo je među najstresnijim zanimanjima. Što je Vaš «ispušni ventil» kako biste izdržali taj tempo?
Putovanja i dobar san. Srećom se nađe vremena i za jedno i za drugo. Malo, ali dovoljno da se napune baterije.
