Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Izdvojeno

Linić smanjuje kamatu na minus po tekućem računu na 9 ili 10 posto?

Samo od kamata na minuse po tekućim računima građana banke su u prošloj godini ubrale 790 milijuna kuna i svako snižavanje te kamate za dva ili tri postotna poena, odnosno za šestinu ili četvrtinu, znači i smanjivanje tih prihoda.

Samo od kamata na minuse po tekućim računima građana banke su u prošloj godini ubrale 790 milijuna kuna i svako snižavanje te kamate za dva ili tri postotna poena, odnosno za šestinu ili četvrtinu, znači i smanjivanje tih prihoda.

Ministarstvo financija ovih će dana objaviti svoje prijedloge izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, čije su same najave osim lavine proturječnih reakcija javnosti izazvale i nove prijepore u vladajućoj koaliciji. Sve su se reakcije uglavnom ticale mogućnosti da se ograniči minus na tekućem računu građana na jednu mjesečnu plaću, dok se o ostalim namjerama, ograničavanju kamata na stambene kredite i utvrđivanju parametara za promjenjive kamate malo govorilo.

Međutim, iz izvora bliskih središnjoj banci, ali i poslovnim bankama, Novi list doznaje da bi se u novom zakonu mogla značajno smanjiti gornja granica kamata koje se obračunavaju na potrošačke kredite pa tako i kamata koje se obračunavaju na minuse na tekućim računima. Iako se oko toga, napominju naši izvori, još pregovara plan je ograničiti kamatu na potrošačke kredite na deset ili čak devet posto.

Trenutno je ta kamata 12 posto, jednaka je zateznoj kamati, odnosno kaznenoj kamati koja se građanima obračunava ako ne plaćaju svoje obveze na vrijeme. Maksimalna kamata koju banke mogu naplaćivati na potrošačke kredite tako više ne bi bila izjednačena sa zateznom kamatom, nego bi bila posebno određena. Ukoliko se to doista dogodi, to će značajno smanjiti iznos koji građani godišnje plaćaju jer koriste mogućnost odlaska u minus na tekućem računu, a umanjile bi se i zarade koje banke imaju od nenamjenskih kredita tako da je razumljivo da će se nastojati oduprijeti takvim odredbama u zakonu.

Ukoliko Ministarstvo financija doista odluči da će se na potrošačke kredite, pa prema tome i na minuse, maksimalna kamata odrediti drukčije te da to neće biti zatezna kamata od 12 posto, potpuno je logično da banke na to neće mirno promatrati. Samo od kamata na minuse po tekućim računima građana banke su u prošloj godini ubrale 790 milijuna kuna i svako snižavanje te kamate za dva ili tri postotna poena, odnosno za šestinu ili četvrtinu, znači i smanjivanje tih prihoda.

Hoće li u slučaju da doista prođe snižavanje kamata na minuse Ministarstvo financija i dalje ostati kod namjere da se minus po tekućem računu ograniči na iznos prosječne plaće građana, dok bi se ostatak prekoračenja pretvorio u potrošački kredit odnosno u ugovorni odnos tek će se vidjeti. Prema istupima ministra financija Slavka Linića proteklog tjedna čini se da je ta namjera još u igri, a kad se objavi prva verzija zakona vidjet će se hoće li od nje odustati u zamjenu za snižavanje kamata.

Po svemu sudeći, sigurno je to da će zakon dati mogućnost ministru da ograniči maksimalnu kamatu na stambene kredite. Iz bankarske udruge poručili su da se oni ne protive određivanju maksimalna kamate na stambene kredite ali napominju da ona ne može biti volja ministra, nego se tek može propisati način na koji se ona određuje.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.