Optimizacija poreznog položaja vlasnika (člana) društva koji je istodobno zaposlen u vlastitu društvu načelno se može primijeniti u društvima s ograničenom odgovornošću koja imaju jednog ili nekoliko vlasnika, odnosno u društvima koja uspješnost poslovanja mjere ostvarenom dobiti.
U slučaju kada je vlasnik društva ujedno i zaposleni radnik u vlastitu društvu postavlja se pitanje koliku visinu plaće i drugih beneficija odrediti radniku/vlasniku društva. Prema odredbama Zakona o radu, plaća radnika utvrđuje se na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Ako se plaća utvrđuje na temelju kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, postavljeno pitanje ne može se smatrati umjesnim, osim u slučaju kada vlasnik društva obavlja funkciju direkora ili rukovoditelja s kojim se sklapa poseban ugovor o radu.
Zakonom se ne određuje plaća
No ako se visina plaće i ostalih prava iz radnog odnosa utvrđuje ugovorom o radu sa svakim radnikom jer ne postoji obveza primjene kolektivnog ugovora ili pravilnika, vlasnik društva može sa svakim radnikom dogovoriti visinu i način isplate plaće.
Podsjećamo da se Zakonom o radu ne definira visina plaće nego se samo utvrđuje da se ugovorom o radu ugovara bruto-plaća u primjerenom
iznosu.
Prilikom donošenja odluke o tome koliku će plaću vlasnik društva isplatiti sebi kao radniku bitno je imati na umu sljedeće:
– bruto-plaća predstavlja osnovicu za obračun poreza i doprinosa iz plaće i doprinosa na plaću
– visina poreza ovisi o visini dohotka i osobnim odbicima
– plaća se prirez na porez na dohodak (ako je propisan)
– bruto-plaća predstavlja osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje iz kojega će se isplaćivati mirovina, posebno ako je vlasnik društva obveznik uplate doprinosa za MIO u drugi stup mirovinskog osiguranja (kapitalizirana štednja za mirovinu, odnosno osobna imovina radnika)
– doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje (20 posto doprinosa) prilikom isplate plaće obračunava se na iznos plaće, ali najviše do 37.194 kune mjesečno, odnosno 446.328 kuna na godišnjoj razini za doprinos za MIO na temelju generacijske solidarnosti (15 posto doprinosa)
– osnovica doprinosa za MIO-vu generacijsku solidarnost (15 posto doprinosa) utvrđuje se na godišnjoj razini te se preplaćeni doprinos vraća
po godišnjem obračunu
– doprinos za MIO (15 + 5 posto) plaća se na ukupni iznos primanja koja se ne mogu pripisati plaći jednog mjeseca (razlike plaće, bonusi i slično), kao i na primanja koja predstavljaju drugi dohodak
– stopa poreza na dobit iznosi 20 posto.
Treba paziti:
– postoje li ograničenja za slobodno ugovaranje visine plaće za vlasnika društva
– kako se obračunava mjesečna plaća.
Primjer optimizacije poreznog položaja vlasnika društva – prva inačica
a) ugovorom o radu utvrđeno je sljedeće: bruto-plaća za mjesec utvrđuje se u iznosu od 40 tisuća kuna. Na temelju ostvarenih rezultata poslovanja za prethodno tromjesečje ugovara se obračun bonusa u bruto-iznosu u visini od dva posto ostvarene dobiti u prethodnom kvartalu i isplaćuje se jednokratno.
b) bruto-plaća za mjesec utvrđuje se u iznosu od 40 tisuća kuna a na temelju ostvarenih rezultata poslovanja za prethodno tromjesečje ugovara se obračun bonusa u bruto-iznosu u visini od dva posto ostvarene dobiti u prethodnom tromjesečju i isplaćuje se kao dio plaće u sljedećem kvartalu.
Primjer optimizacije poreznog položaja vlasnika društva – druga inačica
Bruto-plaća za mjesec utvrđuje se u iznosu od 20 tisuća kuna.
Usporedba obračuna plaće i bonusa glasi:
a) bonus za prvi kvartal iznosi 24 tisuća kuna i isplaćuje se u travnju 2006. godine
b) bonus za prvi kvartal iznosi 24 tisuće kuna i isplaćuje se u travnju, svibnju i lipnju kao dio plaće, u iznosu od po osam tisuća kuna mjesečno.
(nastavak)
