Mrzovoljom do (ne)produktivnosti

Loše raspoloženje može kod nekih osoba povećati njihovu sposobnost usmjeravanja pažnje, organiziranja i upravljanja vremenom i prioritetima pri izvršavanju zadataka. No, ključni dio rečenice je „…kod nekih osoba“, jer dokazano postoji i drukčiji obrazac: nedavno provedena psihosociološka studija pokazala je da neki ljudi postižu bolje performanse ako rade dobro raspoloženi.

Znanstveni tim liječnika i psihologa sa Sveučilišta Waterloo proveo je studiju o utjecaju raspoloženja (dobrog ili lošeg) na mentalne vještine potrebne u rješavanju poslovnih, profesionalnih zadataka, ali i u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati su pokazali da raspoloženje utječe na pojedince ovisno o tome u koju skupinu „emotivnih reaktivaca“ inače spadaju.

Emocionalna reaktivnost se u bihevioralnoj psihologiji definira kao osjetljivost, intenzitet i trajanje emocionalnih odgovora uzrokovanih raspoloženjem. U istraživanju je promatrano kako raspoloženje utječe na produktivnost ovisnu o mentalnim vještinama, a rezultati su pokazali da među ljudima postoje dva različita obrasca mentalnog reagiranja na dobro ili loše raspoloženje.

Visoko reaktivni pojedinci – ljudi koji imaju brze, intenzivne i trajne emocionalne reakcije – bolje su obavljali zadatke i izvršne funkcije kada su bili loše raspoloženi. Nisko reaktivni pojedinci pokazali su suprotan učinak: kod njih je loše raspoloženje rezultiralo lošijim izvršnim funkcioniranjem.

Netko je produktivniji dok je loše volje, a nekome loša volja smanjuje produktivnost.

Ovi rezultati samo djelomično podupiru od ranije uvriježeno mišljenje da su mrzovoljne i loše raspoložene osobe u mnogim izvršnim vještinama produktivnije od raspoloženih, vedrih osoba. To mišljenje jest točno – ali samo za osobe koje su emocionalno visoko reaktivne.

Studija je uključivala 95 sudionika, od kojih je svaki od njih kompletirao devet zadataka s različitim stupnjevima analitičkih, memorijskih i produktivnih izazova, uz istovremeno promatranje i praćenje psihologijskim alatima za mjerenje raspoloženja i emocionalne reaktivnosti.

Ukratko: osobe inače sklone dobrom raspoloženju bit će slabo produktivne ako im se „zalomi loš dan“, a osobe koje su inače sklone mrzovoljnosti i neraspoloženju će upravo u takvom „lošem“ danu svoje zadatke izvršavati najproduktivnije i najučinkovitije. I obratno.

Preostaje vidjeti kako se rezultati ovog psihosociološkog istraživanja mogu iskoristiti u radnoj praksi.

https://www.bug.hr

Podijeli

Odgovori

Top