Neprikladan sadržaj na društvenim mrežama može negativno utjecati na odluku o zaposlenju

Pazimo li što objavljujemo na društvenim mrežama i provjeravaju li poslodavci svoje (potencijalne) zaposlenike, istražio je MojPosao na više od 600 ispitanika i 15 poslodavaca.

Istraživanje se prvenstveno odnosilo na aktivnosti na društvenim mrežama koje ne služe primarno traženju posla (kao npr. LinkedIn).

Svega 14% ispitanika društvene mreže koristi za izgradnju osobnog brenda

Gotovo svi ispitanici (95%) imaju profile na društvenim mrežama. U najvećoj mjeri imaju profile na Facebooku (90%), LinkedInu (55%) te Instagramu (44%). Ostale mreže, kao što su Twitter i Snapchat su u manjoj mjeri zastupljene.
Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici imaju profil na društvenim mrežama nevezanim uz pronalazak posla je pronalazak i ostajanje u kontaktu s osobama iz privatnog i poslovnog okruženja (87% ispitanika koji imaju profil) te praćenje informacija iz raznih područja interesa (57%). Dopisivanje preko privatnih poruka je razlog korištenja društvenih mreža za 55% ispitanika, a zabava za njih 50%. Svega 14% ispitanika ima profile na društvenim mrežama kako bi izgradili osobni brand.

Strogo postavljena pravila privatnosti

Većina ispitanika (77%) koji imaju profil na društvenim mrežama imaju strogo postavljene postavke privatnosti te su na taj način aktivnosti pojedinca vidljive samo određenim, odabranim osobama. S postavkama privatnosti ne zamara se 17% ispitanika, a njih 6% ima javne profile, gdje svi mogu vidjeti sve njihove aktivnosti.

S obzirom na stručnu spremu, najviše ispitanika s višom (88%) i visokom (77%) stručnom spremom ima stroge postavke privatnosti. S druge strane slabe postavke privatnosti ima najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (21%), baš kao i javni profil (9% ispitanika sa srednjom, 3% s višom te 5% s visokom stručnom spremom).

Nešto više od polovice ispitanika (58%) nema u profilima društvenih mreža navedeno ime poslodavca za kojeg radi, dok ih 42% ima navedenog poslodavca.

U najvećoj mjeri ime poslodavca imaju navedeni ispitanici sa srednjom stručnom spremom (45%), dok ime poslodavca ima navedeno po 41% ispitanika s višom i visokom stručnom spremom.

Većina ispitanika (67%) na svom profilu pazi što objavljuje od sadržaja. Ipak, 16% ispitanika priznaje da na svom profilu objavljuju fotografije uživanja u alkoholu, 6% ih objavljuje provokativne fotografije i informacije, a 2% diskriminatorne komentare. Tek 1% ispitanika priznalo je da objavljuje negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama ili klijentima, a isto toliko (1%) priznalo je da čak objavljuju i povjerljive poslovne informacije.

U najmanjoj mjeri ispitanici s srednjom stručnom spremom (62%) paze što objavljuju, dok njih 38% sa srednjom stručnom spremom uopće ne pazi što objavljuju od neprimjerenog sadržaja. S druge strane, 71% ispitanika s višom i 69% ispitanika s visokom stručnom spremom paze što objavljuju.

Petinu kandidata ne zamara ako netko provjerava njihove profile

Tri četvrtine ispitanika (75%) smatraju kako poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika na društvenim mrežama, dok ih se petina (22%) ne zamara time. Svega 4% ispitanika smatra kako poslodavci ne pregledavaju profile.

Iako ispitanici smatraju da poslodavci u načelu provjeravaju zaposlenike na društvenim mrežama, dio njih (38%) smatra kako su društvene mreže privatna stvar koja se koristi u privatno vrijeme i poslodavac tu nema što raditi. Ipak, većina ispitanika (56%) smatra kako poslodavci imaju pravo provjeravati profile zaposlenika.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Društvene mreže nemaju što raditi u životopisu, barem tako smatra 88% ispitanika. Od ispitanika koji traže posao, svega njih 12% u životopis navode svoje profile na društvenim mrežama.

Ispitanici koji u svom životopisu imaju navedene profile na društvenim mrežama u većoj mjeri paze što objavljuju na tim profilima (83%) nego oni ispitanici koji u životopisu nemaju navedene društvene mreže (65%).

Svega 8% ispitanika izjavilo je kako u tvrtki u kojoj rade imaju jasno definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama; 62% ispitanika nema nikakva pravila, dok 30% ispitanika ne zna ima li njihova tvrtka definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama.

Kada bi im poslodavac u potpunosti zabranio pristup društvenim mrežama na radnom mjestu, uzimajući u obzir da im iste nisu dio radnih zadataka, velika većina ispitanika (81%) pristala bi i prilagodila se novim uvjetima. Tek 12% ispitanika ne bi pristalo raditi za takvog poslodavca, dok ih 7% već radi za takvog poslodavca ili im pristanak ovisi o tome o kakvom se poslu radi.

Što kažu poslodavci?

Većina poslodavaca, pregledavajući profile kandidata i zaposlenika, naišla je na neprimjeren sadržaj na njihovim profilima. Najčešće su to provokativne fotografije i fotografije uživanja u alkoholu te negativni komentari o bivšim poslodavcima, kolegama i klijentima.

Ukoliko se radilo o profilu zaposlenika kod koje su našli objavljen neprimjeren sadržaj, najviše poslodavaca obavilo je informativan razgovor sa zaposlenikom o tome što se može i ne može objavljivati na društvenim mrežama ili pak nisu ništa poduzeli zato jer se radi o privatnom profilu zaposlenika.

S druge strane, ukoliko se nije radilo o zaposleniku, već o kandidatu za posao, neprikladan sadržaj na društvenim mrežama negativno je utjecao na odluku o njegovom zaposlenju. Jednako tako, prikladni profili na društvenim mrežama mogu pozitivno utjecati na odluku o zaposlenju.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Većina ispitanih poslodavaca priznalo je kako provjeravaju kandidate za posao/zaposlenike na društvenim mrežama čija primarna svrha nije traženje posla.

Većina poslodavaca smatra kako bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama.

*zbog relativno malog uzorka poslodavaca, njihovi odgovori nisu prikazani u postocima.

Podijeli

Odgovori

Top