Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila sporazum o oprostu dugova najsiromašnijima temeljem kojeg će primatelji novčanih naknada iz sustava socijalne skrbi moći podnositi zahtjeve za otpis dugova koji kumulativno prema svim vjerovnicima ne prelaze 35.000 kuna i to od 2. veljače. Zahtjeve za oprost duga moći će podnositi i građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca do podnošenja zahtjeva ne prelaze 2.500 kuna za samca, tj. 1.250 kuna po članu kućanstva. Zahtjevi se podnose do 30. lipnja.
Prema riječima ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić, riječ je jednokratnoj mjeri koju mogu koristiti građani čiji je račun blokiran dulje od 360 dana, do 30. rujna 2014., a dužni su kumulirano prema svim vjerovnicima do 35.000 kuna.
Vlada je dogovor postigla s četiri grada i to Zagrebom, Splitom, Rijekom i Osijekom čiji građani mogu podnijeti zahtjeve za oprost duga ali i šest banaka – Zagrebačkom bankom, PBZ, Erste bankom, Hypo bankom, Raiffeisenbank i Sociele Generale. Dogovor je postignut i sa poduzećima u vlasništvu države poput HEP-a, Hrvatskih pošta, Hrvatske radio televizije… Vlada je otvorena za postizanjem sporazuma i s ostalim vjerovnicima koji se mogu priključiti do 31. svibnja.
Mediji javljaju kako će teleoperateri, prema sporazumu, otpisati dugove prema korisnicima naknade iz sustava socijalne skrbi (kriterij A), dok će dužnicima čija su mjesečna primanja do 2.500 kuna (kriterij B) odgoditi ovrhu na godinu dana. Dužnici iz kriterija B ne smiju imati u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive, kao ni neku drugu imovinu niti oročena sredstva.
Od ukupnog iznosa dozvoljenog duga najviše 25.000 kuna može se odnositi na dugove trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojima je država osnivač ili su od strateškog i posebnog interesa države, a najviše 10.000 kuna može se odnositi na dugove bankama i teleoperaterima.
Oprost duga dužnicima je na nekoliko koraka. Da bi podnijeli zahtjev za oprost duga, dužnici iz kategorije A prvo trebaju u poslovnicama Fine ili na njenim internetskim stranicama provjeriti zadovoljavaju li kriterije za otpis duga. Ako su na popisu, trebaju zatražiti ispis pregleda duga u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb ili u Fini te podnijeti zahtjev koji mogu naći na internetskim stranicama ministarstava i Vlade, te u poslovnicama Fine i centrima za socijalnu skrb. Uz zahtjev i ispis pregleda duga trebaju imati i potvrdu o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Tu dokumentaciju trebaju dostaviti vjerovnicima, a popunjavaju onoliko zahtjeva koliko imaju vjerovnika. Vjerovnik obrađuje zahtjev i obavještava Finu o odluci koja mora biti u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva. Dužnik svoj status može provjeriti na internetskim stranicama u svakom trenutku uz odgovarajuću pristupnu lozinku.
Dužnici iz kategorije B trebaju dostaviti i potvrdu nadležnog općinskog suda o vlasništvu nekretnina, a dokumentaciju dostavljaju vjerovnicima nakon što ovlašteni centar za socijalnu skrb u roku 15 dana utvrdi da ispunjavaju kriterije za tu kategoriju. Vjerovnik odlučuje o otpisu duga u roku 15 dana. Vjerovnik po primitku zahtjeva također u roku 15 dana odlučuje o odobravanju zahtjeva, odnosno otpisu duga ili odgodi ovrhe. Ako za vrijeme odgode ovrhe dužnik podmiri svoj dug, otpisat će mu se zatezne kamate.
Prema sporazumu, uspostavlja se i Registar otpisa duga koji je jedinstvena eletronička baza podataka o podnositeljima zahtjeva, a vodi ga Fina. Dužnik kojem je otpisan dug ostaje evidentiran u Registru tri godine od dana otpisa duga, odnosno godinu dana u slučaju odgode ovrhe. Tijekom te tri godine dužnik koji je podnio zahtjev za otpis duga dužan je Fini prijaviti ako dođe u posjed imovine veće od 100.000 kuna, primjerice dobitkom u igrama na sreću, nasljeđivanjem ili darovanjem.
Vjerovnici koji su otpisali dug dužniku imaju mu pravo u tom razdoblju uskratiti uslugu, osim ako se ne radi o usluzi čije bi uskraćivanje dovelo u pitanje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Po isteku rokova, podaci o podnositelju zahtjeva trajno se brišu iz Registra otpisa dugova.
Ukupan dug građana dužnih do 35.000 kuna prema svim vjerovnicima i blokiranih 360 dana, na dan 30. rujna 2014. godine, iznosio je nešto manje od 1,5 milijardi kuna, u što su uključeni glavnica i troškovi, a nije uključena kamata koja iznosi 712,1 milijun kuna.
Od tih 1,5 milijardi kuna ukupni dug građana dužnih do 10.000 kuna iznosi 210,5 milijuna kuna, u što nije uključena kamata koja iznosi 113,4 milijuna kuna.
