Prema trećem „Izvještaju o aktivnostima istraživanja i razvoja“ [1], kojeg je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, većina tvrtki planira zadržati postojeću ili povećati razinu ulaganja u istraživanje i razvoj u budućem razdoblju.
Deloitteov Izvještaj pokazuje da su u protekloj godini tvrtke u istraživanje i razvoj (I&R) najčešće ulagale manje od 1 % prihoda iz redovitog poslovanja (23 %), dok ih je čak 21 % uložilo više od 10% prihoda, što je približno na istoj razini u odnosu na prošlogodišnjih 23 %.
„Što se tiče ove godine ohrabruje činjenica da gotovo 90 % hrvatskih tvrtki namjerava razinu ulaganja u istraživanje i razvoj kratkoročno povećati. Taj postotak je nešto veći od postotka u cjelokupnoj regiji u kojoj je istraživanje provedeno i gdje u prosjeku 85 % tvrtki planira kratkoročan porast ulaganja.“ navodi Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj te nastavlja: „Hrvatska bi se trebala fokusirati na jačanje aktivnosti istraživanja i razvoja uvođenjem atraktivnih mjera za poticanje daljnjeg ulaganja u istraživanje i razvoj od strane poslovnog sektora.“
Istraživanjem se htjelo ispitati koji vanjski faktori mogu potaknuti hrvatske gospodarstvenike da ulažu više u I&R u kratkoročnom periodu. Po pitanju vanjskih čimbenika koji će utjecati na povećanje ulaganja u I&R u nadolazećoj godini ili dvije oni čimbenici koji su se činili tvrtkama najznačajniji su dostupnost više vrsta potpora (novčane potpore, porezne olakšice, itd.) s naglaskom na novčane potpore, uz zadržavanje poreznih poticaja.
Istovremeno, izvještaj pokazuje da je najzastupljenija mjera zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj politika tajnosti tvrtke, odnosno poslovna tajna (75 % ispitanika), potom slijede autorsko pravo (42 %), zaštićeni znak odnosno žig (40 %), industrijski dizajn (21 %), dok svega 19 % ispitanika primjenjuje patente kao mjeru zaštite intelektualnog vlasništva. Patenti i dalje imaju značajno niži postotak u odnosu na regiju gdje oko 37 % ispitanih tvrtki patentira rezultate vlastitih istraživačko-razvojnih projekata.
“Patent se kao mjera zaštite koristi 100 % jedino u prirodnim znanostima, dok je u svim ostalim područjima ta mjera zaštite znatno manja.“ ističe Ifković, te nastavlja:“ To još uvijek pokazuje da se intelektualno vlasništvo ne štiti dovoljno mjerama koje su na raspolaganju, nego su to pretežito interne mjere predostrožnosti pred vlastitim zaposlenicima, kupcima i izvođačima.“
Za razliku od većine drugih pravnih instrumenata zaštite, autorska prava ne zahtijevaju posebne radnje ili registraciju. Unatoč tome samo 42 % ispitanih tvrtki navelo je da ih koristi kao mjeru zaštite intelektualnog vlasništva, pa je taj podatak i dalje snažan indikator kako tvrtke u Hrvatskoj nisu u potpunosti svjesne ove mjere zaštite.
S obzirom na mogućnosti korištenja bespovratnih novčanih potpora za istraživanje i razvoj, 33 % tvrtki nije upoznato s mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava što je znatno manji postotak u odnosu na prošlogodišnje pokazatelje. Iako trend pozitivno raste u smjeru smanjenja neinformiranosti tvrtki o mogućnostima bespovratnih potpora, još uvijek se ne može govoriti o zadovoljavajućem postotku s obzirom da je među zemljama Srednje Europe, jedino u Bugarskoj (39 %) i Rumunjskoj (38 %) veća neinformiranost tvrtki o bespovratnim sredstvima.
Prema ovogodišnjem istraživanju, čak i od onih koji su upoznati s novčanim potporama za istraživanje i razvoj, znatan dio uopće ne koristi sredstva ili nemaju dovoljno resursa za praćenje mogućnosti i pripremu uspješne prijave, a manji dio smatra da prilike koje zahtijevaju kooperaciju i konzorcije ne odgovaraju njihovim poslovnim interesima.
Dio tvrtki koji koristi novčane potpore iznosi 21 %, što pokazuje trend smanjivanja u odnosu na prošlogodišnje istraživanje gdje je postotak onih koji su koristili potpore iznosio 26 %.
Među tvrtkama koje koriste potpore, 71 % njih koriste EU potpore Strukturnih i investicijskih fondova, a podjednak broj tvrtki (43 %) koristi potpore Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i EU potpore koje se dodjeljuju na centralnoj razini (npr. Obzor 2020 i Eurostars).
„Ovaj trend bi se svakako trebao mijenjati ka povećanju participiranja tvrtki u projektima koji će biti sufinancirani bespovratnim sredstvima s obzirom na mogućnosti koje se Hrvatskoj nude u trenutnoj financijskoj perspektivi od 2014.-2020., posebice od sredine 2015. kada se intenzivnije otvaraju natječaji za istraživanje i razvoj.“ navodi Ivan Andrišek, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poreznog savjetovanja.
Hrvatskoj je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, točnije kroz Prioritetnu os 1, pod nazivom Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, alocirano 665 milijuna eura (za privatni i javni sektor). Pored EU sredstava koja se dodjeljuju putem nacionalnih nadležnih tijela, Hrvatskoj su na raspolaganju i centralno financirana sredstva koja se dodjeljuju kroz okvirne programe poput Obzora 2020.
„Glavni cilj agencije HAMAG-BICRO ogleda se u strateškom kreiranju jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti podršku kroz sve razvojne faze poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište. Veseli nas činjenica kako čak 43 % tvrtki ispitanika ovog istraživanja, koristi HAMAG-BICRO potpore. Pokazatelj istog je i sve veći broj prijava na naše ovogodišnje inovacijske programe potpore za koje smo u prvoj polovici 2015. godine osigurali 68 milijuna kuna.“ izjavio je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a.
Identificiranje aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za istraživanje i razvoj još uvijek predstavlja veliki problem i to za 42 % tvrtki, što ukazuje na veliku prepreku pri internom razmatranju unutar tvrtki o prijavljivanju aktivnosti istraživanja i razvoja na programe potpora. Neke tvrtke, njih 23 % smatra da su nejasno utvrđeni kriteriji za procjenjivanje poreznih olakšica i potpora u nadležnosti poreznih i drugih vlasti, dok manji broj tvrtki vidi probleme i u odvojenom praćenju troškova za istraživanje i razvoj. Također nejasnim se smatraju smjernice za određivanje troškova koji mogu biti uključeni u troškove za istraživanje i razvoj i njihov izračun.
U svrhu daljnjeg unapređenja aktivnosti istraživanja i razvoja, većina tvrtki sudionika istraživanja, njih 66 %, daje prednost financijskim potporama. Slijedi potreba za savjetodavnim potporama vezano za mogućnosti financiranja istraživačko razvojnih aktivnosti, te je dio ispitanika odgovorio i da bi im bila potrebna potpora u samoj fazi iniciranja i razvoja novih ideja vezanih za istraživanje i razvoj.
Samo 34 % ispitanika je potvrdilo kako samostalno, unutar tvrtke dolaze do novih ideja osmišljavanja i provedbe istraživačko-razvojnih projekata. Iz tog podatka se iščitavaju nedostatna interna znanja tvrtki pri identificiranju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Stoga bi se informiranost tvrtki u narednom razdoblju morala intenzivno mijenjati kako bi sredstva namijenjena privatnom sektoru za istraživanje i razvoj bila što bolje iskorištena kroz projekte koji će pored aktivnosti istraživanja i razvoja, omogućavati i komercijalizaciju proizvoda i usluga hrvatskih tvrtki na europskom tržištu.
###
Više informacija možete pronaći na sljedećem linku: www.deloitte.com/hr/istrazivanje-razvoj
[1] U istraživanju, koje je provedeno tijekom prve polovice 2015. godine, sudjelovalo je 411 tvrtki iz Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke.
