Kako prijaviti porez za 2017.?

Porez

Siječanj i veljača tradicionalno su mjeseci za podvlačenje crte – barem kada je riječ o godišnjoj prijavi poreza i obračunu dugovanja, tj. potraživanja od države. Iako je već treću godinu zaredom na snazi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza, zbog kojeg većina građana ne mora samostalno podnositi godišnju poreznu prijavu, treba voditi računati o nekim novostima.

Rokovi

  • kao i prethodnih godina, rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak jest kraj veljače,
  • svi oni koji ostvaruju dohodak od djelatnosti slobodnog zanimanja (liječnici, veterinari, odvjetnici, itd.) godišnju prijavu poreza podnose najkasnije do kraja veljače, što je ujedno i rok do kojeg plaćaju poreznu obvezu utvrđenu prijavom,
  • do kraja lipnja Porezna uprava će građanima dostaviti privremeno rješenje o utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak te razlici za uplatu ili povrat poreza,
  • na to rješenje moguće je podnijeti prigovor do 31. srpnja, dok bi isplata, prema dosadašnjoj praksi, trebala započeti u kolovozu.

Napomena: stanje poreznog računa, tj. razliku za uplatu ili isplatu moguće je provjeriti i putem javnog servisa e-Građani.

Statistički podaci

Prema podacima Porezne uprave, poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2016. godinu proveden je kod 1.144.098 građana, dok je redovan postupak proveden kod 83.629 porezna obveznika.

Nešto više od 65.000 građana državi je moralo „vratiti“ razliku za uplatu poreza i prireza u ukupnom iznosu od 127,51 milijun kuna, dok je više od milijun njih ostvarilo razliku za povrat u ukupnom iznosu od preko milijarde kuna.

Tko je obavezan podnijeti godišnju prijavu poreza?

  • sve fizičke osobe koje su u 2017. godini ostvarile dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na osnovi podataka iz poslovnih knjiga i evidencija – drugim riječima obrtnici i oni koji obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja (liječnici, veterinari, odvjetnici, itd.) kao i svi ostali koji po drugim osnovama vode poslovne knjige u sustavu poreza na dohodak,
  • fizičke osobe odnosno građani koji prema posebnom zakonu ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao članovi posade u međunarodnoj plovidbi,
  • fizičke osobe ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plate porez na dohodak.

Tko ne podliježe obavezi prijave?

Svi građani koji ostvaruju plaću i mirovinu ili neki drugi dohodak o kojem porezna uprava ima saznanja, primjerice od autorskog honorara te ugovora od djelu, nisu dužni podnositi poreznu prijavu. Za njih Porezna uprava obavlja godišnji obračun na temelju podataka kojima raspolaže.

Što sve podliježe prijavi?

Porezni obveznici u godišnjoj prijavi moraju iskazati sve ostvarene oporezive dohotke osim onih:

  • koje ostvare prilikom rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, pod uvjetom da taj dohodak ne podliježe oporezivanju,
  • koje Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim ugovorima, izuzima od oporezivanja,
  • koji se smatraju konačnim (dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svakog drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa, razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena).

O čemu treba voditi računa, a bitno je?

Ako fizičke osobe na koje se primjenjuje poseban postupak žele iskoristiti pravo na umanjenje dohotka i/ili o podacima za uvećanje osobnog odbitka, a Porezna uprava ne raspolaže istima, tada mogu do kraja veljače nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Obrazac ZPP-DOH. Na temelju dostavljenih podataka, Porezna uprava prilikom godišnjeg obračuna u obzir uzima propisane olakšice. To se većinom odnosi na prijavu uzdržavanih članova koji nisu upisani u poreznoj kartici fizičke osobe kao olakšica. Uz navedeni obrazac, potrebno je priložiti i vjerodostojne isprave kojima se to pravo i dokazuje. Ukoliko se propusti navedeni rok, olakšice se ne mogu više koristiti, što rezultira i višim iznosim poreza.

Što je novo?

Ako su fizičke osobe ostvarile dohodak iz inozemstva i platile porez u inozemstvu, tada ne moraju platiti porez u Hrvatskoj u roku od 30 dana, nego podnose izjavu o neplaćanju predujama. Taj se dohodak prijavljuju na obrascu INO-DOH do kraja siječnja za prethodnu godinu. Na temelju tih podataka, Porezna uprava uračunava porez plaćen u inozemstvu u hrvatsku poreznu obvezu te ukoliko postoji osnova za plaćanje poreza, fizička osoba dužna je podmiriti iznos prema rješenju Porezne uprave. Ukoliko osoba propusti ovaj zakonski definiran rok i ne dostavi propisani obrazac, gubi pravo priznavanja poreza plaćenog u inozemstvu te može doći do dvostrukog oporezivanja, tj. duplog plaćanja poreza.

Kako se podnose prijave?

Prijave se podnose isključivo u papirnatom obliku nadležnoj ispostavi Porezne uprave, dok je prijave poreza na dohodak moguće poslati i putem pošte. DOH i ZPP – DOH obrazac te pregled stopa prireza poreza na dohodak gradova i općina u Republici Hrvatskoj dostupni su na

https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/PrijavaDOH.aspx

Što ako se prijava ne podnese?

Poreznim obveznicima koji su obavezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili su podaci u prijavi netočni ili nepotpuni, Porezna uprava procjenom utvrđuje porez na dohodak.

Što sve država priznaje kao poreznu olakšicu?

Porezni obveznik prilikom podnošenja porezne prijave može uvećati osobni odbitak i smanjiti poreznu obvezu temeljem iznosa plaćenih za obavezno zdravstveno osiguranje i danih darovanja. Zakon predviđa posebne olakšice za:

  • hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata,
  • članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
  • potpomognuta područja i grad Vukovar,
  • zapošljavanje,
  • istraživanje i razvoj.

Promjene u odnosu na godišnju prijavu za 2016.

U odnosu na prijavu poreza za 2016. godinu, ove godine postoje dvije promjene na koje treba obratiti pozornost. Prva se odnosi na smanjenje kruga uzdržavanih članova, tj. sada se uzdržavanim članovima smatraju samo:

  • djeca koju uzdržavaju roditelji, posvojitelji, udomitelji (djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zaposlenja),
  • bračni drug fizičke osobe,
  • roditelji fizičke osobe,
  • djeca nakon prvog zaposlenja (osobe koje dobe ili uruče otkaz ili im istekne mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa pa postaju nezaposleni),
  • punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

Druga promjena vezana je uz stopu oporezivanja na drugi dohodak. U odnosu na 2016. godinu, u godišnji obračun poreza građana ulazi samo plaća i/ ili mirovina te drugi dohodak (autorski honorari i ugovori o djelu). Na drugi dohodak se prilikom isplate obustavlja porez po odbitku po stopi od 24%. Međutim, ako ukupni dohoci građana (plaće i drugi dohodak zajedno), u godišnjem obračunu, prelaze iznos od 210.000,00 kn, tada iznos iznad 210.000,00 kn podliježe oporezivanju po stopi od 36%. Iznimka je ostvareni drugi dohodak u maksimalnom godišnjem iznosu do 12.500,00 kn, u kom slučaju se ne utvrđuje dodatni porez.

Autorica: Diana Antičić Managing Partner PKF Hrvatska

Podijeli

Odgovori

Top