Prosječna svjetska tvrtka godišnje prijevarama izgubi 150 tisuća dolara

Najbrojnija svjetska protu-prijevarna organizacija ACFE (Association of Certified Fraud Examiners) koja okuplja više od 75 tisuća računovodstvenih forenzičara iz 150 država svijeta objavila je godišnji izvještaj Report to the Nations koji pruža jedinstveni uvid u svijet prijevara. Istraživanjem je obuhvaćeno više od 2 410 slučajeva prijevara iz cijelog svijeta, a rezultati su vrlo zabrinjavajući. Tako ukupna šteta slučajeva obuhvaćenih istraživanjem iznosi više od 6 milijardi dolara, što po svakoj počinjenoj prijevari prosječno iznosi 150 tisuća dolara, a gotovo četvrtina slučajeva (23%) rezultiralo je štetom većom od milijun dolara. Navedene brojke su prevelike da bi ih itko mogao ignorirati, a u nastavku teksta donosimo i ostale podatke koji vam mogu pomoći da otkrijete prijevaru i tako svom Društvu uštedite velika financijska sredstva.

O samim prijevarama

Uvriježena je podjela prijevara na tri osnovne vrste: otuđenje imovine, korupcija i lažiranje financijskih izvještaja. Svaka od njih je dobro poznata i ima vlastite zakonitosti, a u okviru istraživanja Report to the Nations razlikuju se po učestalosti i razmjerima štete. Tako je otuđenje imovine uvjerljivo najučestalija (83%), ali i najbenignija vrsta prijevare kada je riječ o prosječnoj težini prijevare (125 tisuća dolara).

Graf 1 - odnos prosječene vrijednosti i počinitelja prijevare

Dobro nam poznata korupcija (koja uključuje sukob interesa, podmićivanje i iznudu) smjestila se u sredinu po oba parametra (35% po učestalosti, 200 tisuća dolara prosječne štete), dok su najrjeđa i najznačajnija lažiranja financijskih izvještaja; u ukupnom broju slučajeva zastupljenost je manja od 10%, ali je zato prosječna šteta čak 975 tisuća dolara po slučaju.

Smrdi li riba od glave…

…odnosno kradu li više  zaposlenici ili menadžment? Kao odgovor na ovo pitanje odlično će poslužiti parafraza poznate izreke – (velika) prilika čini (velikog) lopova. Objašnjenje je jednostavno, visoko pozicionirani zaposlenici imaju pristup povjerljivim dokumentima i transakcijskim računima što im omogućuje da počine veću štetu od niže pozicioniranih zaposlenika. To potvrđuju i statistički pokazatelji iz istraživanja; kada je počinitelj prijevare vlasnik ili izvršni direktor prosječna šteta je 703 tisuće dolara, menadžeri prosječno prouzroče štetu u visini od 173 tisuće dolara, dok niže pozicionirani zaposlenici ilegalnim aktivnostima prouzroče tete prosječno u visini 65 tisuća dolara. Mnogi će istaknuti da je složnost zaposlenika i timski rad preduvjet uspjeha i svakako su u pravu. U prilog toj tezi ide i podatak da više zaposlenika uključenih u lanac prijevare može otuđiti više sredstava, pa tako jedan zaposlenik prosječno otuđi 65 tisuća, troje zaposlenika  oko 220 tisuća, dok su prijevare s uključenih pet ili više zaposlenika prosječno iznosile više od 633 tisuće dolara.

Tko su počinitelji prijevara?

Ako već nije po nekim drugim parametrima, Hrvatska je u ovom istraživanju svrstana u zemlje zapadne Europe, pa ćemo na temelju rezultata za tu regiju predstaviti tipičnog počinitelja prijevare. Gotovo 80% počinitelja su muškarci, a 59% ih ima fakultetsku diplomu ili viši stupanj obrazovanja (magisterij, doktorat). Prosječna starost počinitelja je 45 godina, a dvije trećine ih obnaša visoke funkcije u društvima (23% ih je vlasnika/izvršnih direktora te je 44% menadžera). Gotovo 95% počinitelja prvi puta je počinilo prijevaru, a približno je isti postotak onih koji su na neki način pokušali prikriti prijevaru, uglavnom mijenjanjem postojećih ili stvaranjem novih dokumenata. 46% ispitanika zaposleno je u neka od tri top odjela po zastupljenosti: računovodstvu (18,7%), prodaji (15%) ili upravi (13,1 %).

Graf 2- Vrijednost prijevara prema vrsti

Kako otkriti počinitelja?

Sreća u nesreći je da postoje indikatori u ponašanju, eng. red flags, koji mogu ukazati da je zaposlenik nekog društva počinio prijevaru. Indikatori su bili uočljivi u 92% prijevara obuhvaćenih istraživanjem, dok su u 57% slučajeva bili vidljivi prije nego je prijevara uočena. Najčešći su sljedeći: život iznad mogućnosti (45,8%), financijski problemi (30%), neuobičajeno bliska veza s dobavljačima ili kupcima (20,1%), stav inicijatora prijevare (15,3%), rastava i obiteljski problemi (13,4 %); čak je i nesklonost odlaska na godišnji odmor u 7,8%slučajeva ukazivalo na počinjenje prijevare. No nije sve na počiniteljima, postoje i metode koje povećavaju otpornost nekog Društva na prijevare. Tri najuspješnije metode otkrivanja prijevare su dojave (39,1%), interna revizija (16,5%) i nadzori od strane uprave (13,4%). Prema rezultatima istraživanja implementacija gore navedenih mjera umanjuje štetu od prijevara za 50%. Društva koja imaju kodeks ponašanja, telefonsku liniju za dojavu sumnjivog ponašanja i adekvatne interne kontrole jedina se mogu efikasno braniti od prijevara. Upravo zbog nedostatka anti-prijevarnih mjera mala su Društva najranjivija na prijevare, pa je prijeko potrebno raditi na edukaciji vlasnika i zaposlenika takvih Društava kako bi bili spremni prepoznati prijevaru u tijeku ili prekinuti planiranje prijevare. Osim edukacije potrebno je promijeniti i način razmišljanja; izdvajanje sredstava za sigurnost Društva mora se gledati kao važna investicija, a ne kao suvišan trošak.

Graf 3 - Sedam indikatora prijevare

Podijeli

Odgovori

Top