Tepaju mu da je kolijevka plavca malog, sorte koja se rasprostrla od padina Postupa i Dingača pa duž poluotoka, preko Janjine, Putnikovića, sve do Stona. Upravo na Pelješcu, najvećem vinogorju Dubrovačko-neretvanske županije, ova sorta daje najbolje rezultate pa je njome zasađeno gotovo 90 posto vinograda.
U okruženju vinograda, u srcu poluotoka na cesti od Stona prema Orebiću, smještena je Poljoprivredna zadruga Putniković. Osnovana je daleke 1911., a u nju su danas uključena 144 zadrugara iz Putnikovića, Žuljane i Ponikava. U prosjeku se u zadruzi, koja slovi za jednu od najvećih i najuspješnijih na Pelješcu, godišnje napuni od 800 tisuća do milijun boca i to oko 80 posto crnih hvaljenih vina od plavca malog.
Moćni plavci, cijenjene maraštine i voćni rose
„Od sorte plavac mali dobivena su nadaleko poznata i prepoznatljiva imena: Pelješac, Plavac i Lirica te prkosni i ponosni pelješki plavac koji je svih ovih godina zadržao prepoznatljivu crvenu rubin boju i poznatu polifenolnu zrelost. Kvalitetom se izdvaja od većine plavaca. Vrhunsko je to vino pod imenom Libertas, moćno, elegantno, puna tijela, zavodljivih aroma prezrelog tamnog voća”, istaknuo je enolog Miro Bezek, najzaslužniji čovjek za kvalitetu vina u PZ Putniković.
Iako tek 20 posto proizvodnje čine bijela vina, maraština je nadaleko proslavila PZ Putniković, osobito Sv. Ana koja je ponos vinarije. Ovo cijenjeno vino posebno je traženo na njemačkom tržištu, a gotovo da nema turista koji je bio u Putnikovićima, a da nije kupio nekoliko butelja za kućnu arhivu.
Bezek kaže kako njihov Rose Putniković posebno vole žene, a kako i ne bi kad su enolozi osluškivali njihove sugestije i preferencije. Ovo lagano, nježno i voćno vino, izvrsno je za uživanje u ljetnim večerima, a može se poslužiti i kao aperitiv.
Ovako je danas…
U atraktivnom kamenom zdanju vinarije uz čašu vrhunskog plavca, maraštine ili rosea spoznat ćete svu ljepotu dalmatinskog juga i mediteranskog načina života. Tu će vam reći kako je proizvodnja vina duboko ukorijenjena u tradiciju Pelješca. Iskustvo i znanje prenosilo se naraštajima, a danas je stasala nova generacija vinara koja je – uz duboko poštivanje tradicije, uvela suvremene tehnologije.
„Unatoč negativnim trendovima iseljavanja s poluotoka, naša zadruga se na sreću pomladila. Iznimno me to raduje, jer dok je tako na Pelješcu će biti budućnosti. Došli su nam mladi enolozi koji barataju s modernim marketinškim alatima, na društvenim mrežama su kao doma, pa se lakše i brže pronosi glas o našem vinogorju i vinima, koja se kvalitetom mogu mjeriti s onima svjetskog glasa“, kaže Jozo Rabušić, direktor PZ Putniković.
Baš kako je bilo nekada…
„Zadruga s malom pauzom za vrijeme Drugog svjetskog rata traje gotovo stotinu godina, iako je naša povijest puno dulja i seže još u vrijeme Dubrovačke Republike“, kaže Rabušić.
A da se tradicija ne bi zaboravila prošle je godine otvoren Dom vinarske tradicije, nova vinska priča koja oživljava običaje Pelješca. Stari alati, način obrađivanja zemlje, replike vinograda, suhozida…, baš onako kako je nekad bilo i svakako vrijedno posjeta. Osim bogate arhive u sklopu Doma je kušaonica s dvoranom za predavanja i prezentacije. U ovom atraktivnom turističkom objektu otkrit ćete tajnu ljepote peljeških vina i otkriti zbog čega je vino u Putnikovićima postalo stil života.
