Zadržat će se i kontrolna skupina koja će i dalje raditi osam sati očekujući da će se dokazati da kraće radno vrijeme prati veća produktivnost, pišu ovog tjedna vodeći američki mediji.
Cilj goeteborškog projekta je utvrditi je li jedan od najjačih argumenata u prilog kraćeg radnog dana i točan. Ukoliko se potvrdi da kraće radno vrijeme rezultira boljim mentalnim i fizičkim zdravljem zaposlenika šestosatni radni dan mogao bi se protegnuti na druge segmente javne uprave, piše list.
Post navodi kako dosadašnja istraživanja sugeriraju da dulje radno vrijeme rezultira nižom produktivnošću u klubu najbogatijih zemalja OECD-u.
List Economist prošle je godine prenio podatke OECD-a iz kojih proizlazi da produktivniji radnici provedu manje vremena na radnim mjestima i bolje su plaćeni. Prema tim podacima Grci su najviše sati prosjedili na poslu – prosječno više od 2.000 sati dok su Nijemci proveli bitno manje – oko 1.400 sati. No, njemačka produktivnost u odnosu na grčku bila je 70 posto veća.
Među europskim zemljama po podacima OECD-a najkraće radno vrijeme imaju Nizozemska s 1.332 sati godišnje i Njemačka s 1.384 a najdulje Grčka s 2.034 sata.
Američki portal Huffington Post piše kako će projekt švedske državne uprave trajati godinu dana i pratit će se ne samo produktivnost zaposlenika na šestosatnom i osmosatnom radnom vremenu nego i pobolijevanje kako bi se na kraju usporedila učinkovitost i utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje dvije skupine.
CBS News navodi da će plaća svim zaposlenicima Goeteborga uključenima u projekt ostati ista.
