Rosenberg: Registar posvojitelja je besmislen ako mu je svrha prebrojavati

Rosenberg: Registar posvojitelja je besmislen ako mu je svrha prebrojavati

U sklopu konferencije svoja će iskustva, uz predstavnike Ministarstva i centara, iznijeti i potencijalni i realizirani posvojitelji, bit će predstavljeni modeli posvajanja iz Velike Britanije, SAD-a i Njemačke, a poznata američka stručnjakinja Kim Stevens održat će radionicu za posvojitelje i one koji to žele biti.  Diana Topčić-Rosenberg, predsjednica udruge objašnjava kakve sve prepreke stoje na putu posvojenja djece.

S kojim problemima s susreću hrvatski posvojitelji?

Diana Topčić-Rosenberg: Jedan od problema dosadašnjeg sustava posvajanje je nedostatak standarda. To u praksi znači da ne postoje jasne odrednice kako i gdje se zainteresirane osobe prijavaljuju za posvajanje, što se događa sa njima nakon što prođu obradu i dobiju pozitivno mišljenje kao potencijalni posvojtielji. Nije bilo standarda koji bi rekli na koji način centri za socijalnu skrb trebaju postupati u izboru posvojtilja , pa je svaki centar imao svoj pristup. Potencijalne posvojitelje se nije pripremalo na poteškoće na koje mogu naići kao roditelji djeteta koje je bilo izloženo zanemarivanju, nasilju ili trauma.

Drugi problem je nedostatak osvještenosti ili promišljanja o problematici posvajanja. Postoji mit da nakon čina posvajanja svi ostaju živjeti sretni zajedno, što ponekad nije točno. Posvajateljske obitelji znaju imati značajnih problema u prilagodbi sa kojima se posvojtielji ne mogu i ne bi trebali nositi sami. Međutim ne postoje institucije niti stručnjaci koji se time bave i kojima bi se posvajatelji mogli obratiti za pomoć i podršku. Roditeljski dopust posvojitelja se skraćuje sa dobi posvojenog djeteta, jer postoji nedovoljno razumjevanje povećanih poteba koje dijete posvojeno sa 6 ili više godina ima i zahtjeva od novih roditelja. Unatoč usmjerenosti prema zaštiti prava djece, posvojena djeca zadržavaju stari OIB i JMBG, tako da svaki službenik u nekoj državnoj instituciji može vidjeti njihovu obiteljsku povijest.

Koje nelogičnosti u zakonu dolaze s novim promjenama i kada, konkretno što to znači u praksi?

Diana Topčić-Rosenberg: Prema našim saznanjima promjenama Obiteljskog zakona država nastoji urediti postupak posvajanja. Osim promjena zakonskog okvira, radi se i na promjenama procesa posvajanja. U takvim promjenama je važno, kao i prilikom svake druge reforme, donijeti jasnu strategiju, sa jasnim ciljevima i očekivanim rezultatima, te sustavom praćenja koji nam omogućava da uočimo nedostatke. Tako, na primer, je jedna od novina konačno uspostavljanje registra posvojitelja. Sam po sebi, taj registar je besmislen ako mu je jedina svrha prebrojati koliko potencijalnih posvojitelja trenunto postoji u RH. Registrar ima smisla ukoliko postane alatka koja bi omogućila jasnije , transparetnije i brže “uparivanje” djece i posvojitelja te pomogao skratiti vrijeme u kojem djeca čekaju na svoju obitelj, umjesto da odrastaju po domovima ili udomiteljskim obiteljima.

Zašto posvojitelji koji zaista ne mogu imati djece nemaju neku vrstu prednosti priliko posvajanja?

Diana Topčić-Rosenberg: Posvajanje djece je prvenstveno oblik skrbi države za djecu, i obveza države je pronaći najbolje moguće roditelje određenom djetetu koje ne može odrastati u biološkoj obitelji. Dijete ima pravo na odrastanje u obitelji, ali ne postoji pravo odraslih osoba na djecu. Stoga, država nema obvezu prema osobama koji ne mogu imati biološku djecu osigurati im djecu kroz posvajanje, niti je uobičajeno u drugim zemljama da to budu kriterij pri procjeni roditeljskih kompetencija potencijalnih posvojitelja…

Kakva je praksa po pitanju posvajanja u inozemstvu? O čemu će govoriti gošća radionice za posvojitelje?

Diana Topčić-Rosenberg: Većina zemalja, potpisnica Haške konvenije o zaštiti djece i međudržavnom posvajanju, postuju određene, međusobno usuglašene kriterije. Tijekom konferencije će se razgovarati o potrebi reforme sustava posvajanja u RH, predstaviti će se modeli posvajnja u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u. Na[a go[‘a, Kim Stevens, će govoriti o izazovima koje posvajanje predsatvlja za posvojenu djecu, za posvojtielje i posvojteljske obitelji, te o načinu na koji centri za socijalnu skrb i ostale institucije u sustavu posvajnja mogu pomoći da posvajanje bude uspješno. Govoriti će i o sustavu potpore nakon posvajanja, koja je neophodna i o kojoj se nedovoljno govori. Ideja ove konferencije je okupimo na jednom mjestu ljude koje se profesionalno bave posvajanjem, posvajateljsku zajednicu, ostale institucije koje su uključene u postupak direktno ili indirektno, te da u jednoj atmosferi poštovanja različitih uloga, učimo i pronalazimo najbolja rješenja.

Osim toga, organizirali smo i posebenu radionicu za posvajatelje i one koji to žele postati, na kojoj će imati rijetku priliku učiti od renomirane stručnjakinje za ova pitanja o izazovima posvajnja i načinima kako ih prevladati.

Može li ADOPTA kao udruga potaknuti konačno neke promjene, jer do sada je pitanje posvajanja ulazilo u kategoriju “snađi se druže”?

Diana Topčić-Rosenberg: ADOPTA ulaže dosta napora na reform sustava posvajanja, i to kroz stvaranje partnerstva sa institucijam sa kojima dijelimo zajedničke interese. Nama je izuzetno drago da se otvorio medijski prostor za ovu temu , kao i da smo pronašli sugovornika u Ministaratsvu socijalne politike i mladih. Naime, čini se da se do sada problematikom posvajanja bavilo na način rješavanja pojedinih slučajeva , a mi se , zajdno sa Ministarstvom, zalažemo za sustavnu promjenu. U tom smislu smo uputili Ministarstvu Prijedlog izmjena i dopuna Obitelljskog zakona u području posvajanja. Otvorili smo proces konzultacija oko predloženih izmjena putem naše web stranice www.adopta.hr . I ova konferencija je proizašla iz naših napora da budemo partner Ministarstvu i uključenim institucijama u transformaciji sustava u jedan učinkovit, transparentan i uspješan proces.

Tko sve posvaja u Hrvatskoj? Jesu li to samo bračni parovi ili …?

Diana Topčić-Rosenberg: Ukoliko se radi o posvajanju djeteta koje se nalazi u sustavu srkbi, dakle ne o djetetu koje je biološko dijete bračnog druga, posvojitelji mogu biti bračni parovi i osobe koje nisu u braku, ženskog roda. Obiteljski zakon u svom sadašnjem obliku ne dozvoljava posvajanje istospolnim parovima

Podijeli

Odgovori

Top