Prema projekcijama Allianz Researcha globalno je premija osiguranja prošle godine porasla na novi rekordni iznos od 3,66 trilijuna eura (isključujući zdravstveno osiguranje). U usporedbi s 2016., nominalno povećanje usklađeno za efekat promjene tečaja iznosi 3,7 %. Iako se stopa rasta prihoda od premije ubrzala u odnosu na prethodnu godinu (+ 2,9 %), zaostaje za ekspanzijom gospodarske aktivnosti (+ 5,9 % nominalnog rasta) već drugu godinu zaredom. Tako je penetracija osiguranja (premija u postotku BDP-a) pala na 5,5 % – najnižu vrijednost u posljednjih 30 godina. Na početku tisućljeća, prije velike financijske krize, ta je brojka u prosjeku bila veća za jedan puni postotni bod. „To je zapravo paradoksalna situacija“, komentirao je Michael Heise, glavni ekonomist tvrtke Allianz SE. „S jedne se strane rizici u svijetu stalno povećavaju – radilo se o klimi, demografiji, kibernetičkim pitanjima ili politici – ali s druge strane, ljudi širom svijeta troše sve manji dio svojih prihoda na osiguranje. Potrebna su značajna zajednička nastojanja politike i industrije kako bi se smanjio taj ‘jaz zaštite‘.“
Neživotno osiguranje
Neživotno osiguranje obilježilo je prošlu godinu: uz porast od 5,0 %, ne samo da je poraslo gotovo dvostruko brže od životnog osiguranja 2017., već je zabilježilo i najveći porast od 2012. godine. Gotovo sve regije doprinijele su pozitivnom razvoju premija; međutim, razlike u rastu između zemalja u razvoju i industrijaliziranih zemalja ipak su znatne: dok premije u potonjima rastu samo za 3,5 %, tržišta u razvoju skočila su za 11,6 %. Istočna Europa, međutim, znatno zaostaje za tom brojkom: rast premije u 2017. godini dosegnuo je „samo“ 6,7 %, što je posljedica lošijeg ruskog tržišta. Hrvatsko se tržište konačno vratilo rastu, ostvarivši plus za 4,6 % u 2017. godini – nakon osam uzastopnih godina pada premija.
Životno osiguranje
Znatno niži globalni rast premije životnog osiguranja u 2017. godini (+ 2,8 %) prije svega je posljedica slabog razvoja u zapadnoj Europi gdje je zaračunato skoro 30 % globalne premije osiguranja. Istočna Europa, kao kontrast, imala je snažnu 2017. u pogledu životnog osiguranja, pri čemu su premije porasle za gotovo 17 posto. Međutim, taj se oporavak pojavio nakon četiri godine prilično razočaravajućeg ili čak negativnog rasta. Uzimajući dulji vremenski horizont, slabost tržišta životnog osiguranja u istočnoj Europi postaje još jasnija: od prijelaza u novo tisućljeće, penetracija osiguranja pala je s (vrlo niskih) 1 % na 0,5 % u 2017. godini. Hrvatsko tržište životnog osiguranja imalo je rast od 1,5 % u 2017. godini; a penetracija je iznosila 0,8 %, uz neznatne pomake u proteklih 10 godina. „Iako su tržišta životnog osiguranja posljednjih godina postala znatno nestabilnija, trend je ipak jasan – i uznemirujući“, komentirala je Michaela Grimm, ekonomistica Allianz Researcha. „Dok nezaustavljiva demografska promjena ne ostavlja sumnju u nužnost privatnog osiguranja, važnost ulaganja u dugoročnu štednju se očito smanjuje. Ozbiljna ekonomska kriza u mnogim europskim zemljama zasigurno je jedan od razloga za to. No, politika niskih kamatnih stopa koju provodi ECB također ima neslavnu ulogu u istom. Stoga je krajnje vrijeme da se napusti način funkcioniranja u kriznim uvjetima – što je u interesu mlađe generacije koja će biti mnogo više ovisna o privatnom osiguranju u starijoj dobi od trenutačne generacije umirovljenika.“
U nekim drugim razvijenim gospodarstvima također je došlo do pada premija u 2017. godini, primjerice Australija (- 18,2 %), Japan (- 11,3 %) ili Južna Koreja (- 4,9 %). Sveukupno, dakle, premija prihoda u industrijskim zemljama u životnom osiguranju smanjila se za 0,5 % u 2017. S druge strane, tržišta u razvoju povećala su premije za ukupno 17,2 %. Posebno se istaknula jedna država: Kina. Od približno 60 milijardi eura dodatnih premija u životnom osiguranju, oko 80 % moglo se pripisati kineskom tržištu. Na obim tržištima prošlogodišnji globalni rast premije iznosio nešto manje od 130 milijardi eura. Na tržištima u razvoju zabilježeno je gotovo 80 % povećanja, pri čemu Kina bilježi dvije trećine.
Očekuje se rast premija
Allianz Research očekuje da će se tržišta osiguranja nastaviti oporavljati u budućnosti. Rast premija trebao bi se ubrzati na oko 6 % u narednom desetljeću. Ovaj napredak ponajprije odražava povratak globalnoga gospodarstva normalnom rastu i stopama inflacije. Isti razvoj događaja posebno je izražen u razvijenim zemljama te zapadnoj Europi: nakon mini-rasta u posljednjih deset godina (+ 0,7 % p. a.), premije bi se u budućnosti trebale povećati za prosječno nešto manje od 3 posto godišnje. Za istočnu Europu očekivanja rasta postavljena su na oko 7 %, uz Tursku kao lidera; a hrvatsko bi tržište trebalo porasti za 4 %, u skladu s ostalim članicama EU-a u regiji. Životno osiguranje (+ 6,4 % p. a.) trebalo bi ponovno rasti nešto brže na globalnoj razini od neživotnog osiguranja (+ 5,4 % p. a.). Pomak u težini prema tržištima u razvoju ostat će nepromijenjen u nadolazećim godinama. Na kraju 2020. godine oko 40 % ukupnih prihoda od premije trebalo bi biti zaračunato u toj skupini zemalja; prije 10 godina ta je brojka još uvijek bila ispod 10 %. Na vrhu će se odviti povijesna promjena straže: Kina će prestići SAD kao najveće tržište osiguranja. Danas SAD još uvijek dominira bez ograničenja: s 1,1 trilijunom eura ili nešto više od 30 % ukupnih prihoda od premije, oni su i dalje najveće svjetsko tržište osiguranja, daleko ispred broja dva, Kine, s oko 420 milijardi eura. „Dugoročne prognoze trenutačno su posebno teške, tržišta osiguranja prolaze temeljitu promjenu“, rekla je Kathrin Brandmeir, ekonomistica Allianz Researcha. „Međutim, iz naše perspektive, ovaj poremećaj također otvara velike mogućnosti. Uz nove tehnologije, pokriće osiguranja može postati dostupno za više ljudi, a proizvodi osiguranja mogu postati privlačniji. Ako uspijemo dobiti klijente koji su toliko oduševljeni osiguranjem da bi ponovno potrošili jednak dio svojih prihoda na osiguranje kao i prije krize, globalne premije na kraju idućeg desetljeća mogu biti oko trilijun eura veće nego u našem osnovnom scenariju.”
