Dvodnevno strukovno okupljanje s područja upravljanja ljudskim resursima HR Summit ,koje se upravo održalo u Le Méridien Lav hotelu, Podstrana, Split već je prvi dan ponudilo zanimljiva razmišljanja domaćih i stranih stručnjaka o načinima sprječavanja negativnih posljedica dugotrajno loših demografskih trendova za gospodarstvo i društvo u cjelini.
Uz brojna zanimljiva predavanja održana je i žustra panel diskusija o odnosu demografske krize, ljudskih resursa i gospodarskog rasta, a sadržajni prvi dan Summita zaključen je dodjelom nagrade Prometej Mariji Felkel (Hrvatski telekom d.d.),najboljoj HR menadžerici za 2016. godinu. Ovogodišnje finalistice nagrade Prometej su Matilda Ivaniš Knez (Biovega d.d.) te Mirjana Vidaković (Heineken Hrvatska).
Razgovarali smo s Vedranom Jelušić Kašić o izazovima s kojima se mladi susreću na tržištu rada i u poduzetništvu.
Kakve ste rezultate postigli svojom mjerom “Mladi u poduzetništvu i tržištu rada” koju ste pokrenuli u suradnji s HUP-om?
Do sada se uključilo 40 obrazovnih institucija, 135 privatnih tvrtki koje su osigurale oko 600 studentskih praksi. Također žene iz Poslovne baze pri HUP-u su se dobrovoljno odlučile mentorirati studentice, s obzirom na to da su žene manje zastupljene na tržištu rada u Hrvatskoj, ali i Europskoj uniji. Dodatno će se s tvrtkama raditi na unapređenju programa studentske prakse kako bi se osigurala njihova još veća korisnost za studente, ali i same tvrtke. EBRD je osigurao bespovratna sredstva za izradu priručnika o smjernicama za dobru praksu koja će, u skladu sa standardima EU trajati najmanje 6 tjedana, pa do 6 mjeseci, uz mogućnost cjelogodišnjeg angažmana studenta.
Trajanje i vrijeme studentske prakse ovisit će o poslovnom ciklusu tvrtki i nastavnim programima na fakultetima te bi svaki student tijekom studentske prakse trebao dobiti konkretne zadatke. Studentima će biti dostupni i mentori, koji će biti zaduženi za studente za vrijeme prakse. Po završetku studentske prakse, i studenti i mentori bit će obvezni podnijeti izvješće o studentskoj praksi Izrađeni su i priručnici za mentore kao i nacrti ugovora koje mogu koristi poslodavci i ustanove kada ugovaraju studentske prakse. Svi materijali dostupni su na HUP-ovim internetskim stranicama.
Puno se u medijima govori o problem iseljavanja mladih. Mislite li da se po pitanju koje je zaista od ključnog nacionalnog interesa radi dovoljno kvalitetno ili sve ostaje na razini predizbornih kampanja?
Hrvatska je treća po stopi nezaposlenosti mladih u EU, od oko 43% prema podacima Eurostata za 2016. Tako stanje na tržištu rada utječe na to da značajan broj mladih ljudi traži posao u inozemstvu. Takav odljev mladih talenata bez istovremenog rada na privlačenju i zadržavanju mladih može se negativno odraziti na dugoročni gospodarski rast.
Kada govorimo o tome kako se s problemom nose državne institucije, mogu reći da su po pitanju zakonodavstva postignuti određeni pozitivni pomaci, no u prilikom implementacije zakonskih rješenja ipak prevladaju izražene strukturne slabosti, naročito pri krucijalnom prijelazu iz škole na tržište rada. Potrebno je raditi na uvođenju prakse u obrazovanje, razvijanju kritičkog razmišljanja i usmjeravanju učenika ka deficitarnim zanimanjima, primjerice u informatičkom i biomedicinskom sektoru.
EBRD je prema javno dostupnim podacima u Hrvatsku investirala preko 3 milijarde dolara. No što Vi kao direktorica EBRD-a kažete o tome kako Hrvatska koristi sredstva koja su joj na raspolaganju? Možemo li bolje te ako možemo što treba promijeniti?
U usporedbi s drugim EU članicama u istom periodu od ulaska u EU, Hrvatska znatno zaostaje u iskorištavanju EU sredstava. Upravo zato je vrlo važan sustavan rada na jačanju kapaciteta za apsorpciju iz EU fondova jer se tako mogu potaknuti investicije te stvaranje pozitivne poslovne klime.
Provedba strukturnih reformi koje su obuhvaćene Nacionalnim planom reformi, a tiču se konsolidacije javnih financija, poboljšanja fleksibilnosti tržišta rada, bolje usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada u tome bi trebale biti od pomoći. EBRD kao institucija svakako može pomoći u području unapređenja energetske učinkovitosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća te investirati vlastita sredstva, naravno ako nadležne institucije iskažu interes i artikuliraju ga.
Uz problem mladih na tržištu rada često se, barem u političkim kampanjama, spominje i položaj žena na tržištu rada i poduzetništvu? Kakav je po Vama položaj žena i što EBRD kao institucija čini da se on poboljša?
Stvaranje gospodarskih mogućnosti za muškarce i za žene, kao i za mlade, glavna je sastavnica EBRD-ove podrške tranziciji prema uspješnom, konkurentnom i modernom gospodarstvu. Stoga smo kreirali specifičan program za poduzetnice koji kombinira financijske i savjetodavne usluge. Poticanje jačeg angažmana žena na tržištu rada je izuzetno bitno, kako bi se dodatno potakla ekonomska aktivnost te poboljšala produktivnost kroz timski rad te komplementarnost znanja i vještina.
Žene cine 51.8 posto populacije u Hrvatskoj, a čak 58.9 posto žena ne sudjeluje na tržištu rada. U upravama čine oko 22%, a u nadzornim odborima firmi koje su izlistane na burzi 19.4%. To nije upitno samo sa stanovišta pravednosti, već je ujedno i ogroman gubitak važnog resursa svakog gospodarstva: ljudskog kapitala.
U Europi, Norveška je na čelu liste s 35.5 posto žena u odborima, a slijede je Finska, Francuska i Švedska, koje imaju nešto manje od 30 posto. U Hrvatskoj smo razvili ciljani proizvod u našoj domeni financijskih usluga pod nazivom Program za poduzetnice koji pruža podršku poduzetnicama kroz kreditne linije namijenjene razvoju poslovanja u suradnji s partnerskim hrvatskima bankama te također nudimo niz savjetodavnih usluga za unapređenje vještina i poslovanja. EBRD je do sada potaknuo poslovni razvoj 10,000 poduzetnica u 16 zemalja s 500 milijuna eura preko komercijalnih banaka uz dodatnih 63 milijuna bespovratnih sredstava namijenjenih za jačanje poduzetničkih vještina. U Hrvatskoj su se uključile tri poslovne banke – Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka i Hrvatska poštanske banka. Do sada smo kroz savjetodavni program podržali preko 300 poduzetnica, dok je na niz događanja koje smo organizirali ili potaknuli sudjelovalo preko 1000 poduzetnica.
