Vrijednosna izolacija i gubitak povjerenja u medije glavni su uzroci širenja lažnih vijesti

Jedan je to od zaključaka panel rasprave koja se pod nazivom „Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja” održala danas u prostorijama HUB385, u organizaciji istoimenog centra inovacija uz potporu Agencije za elektroničke medije. Neki od vodećih medijskih stručnjaka, tom su prigodom diskutirali o porijeklu i utjecaju lažnih vijesti te načinima kako tom problemu doskočiti.

Sudionici panela bili su: Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televiziji, Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije, dok je raspravu moderirao RTL-ov TV reporter Boris Mišević.

„Fake news nije novi fenomen te postoji mnoštvo primjera iz starije i novije povijesti o korištenju lažnih vijesti za diskreditaciju političkih oponenata. S dolaskom Donalda Trumpa, koji mainstream medije optužuje da prenose lažne vijesti, ovaj problem dolazi u fokus javnosti. Činjenica je da je Trumpova strategija, iza koje stoji Steve Bannon, efikasan model, koji funkcionira na principu razmontiravanja postojećeg sustava, čiji su sastavni dio i masovni mediji. S obzirom da živimo u svijetu zadanih pozicija, gdje mnoštvo problema ostaje neriješeno, ne treba nas čuditi da se ljudi okreću pojedincima za koje misle da bi mogli donijeti promjene“, zaključila je tom prigodom Ivana Dragičević.

Sugovornici su se složili da je pitanje vrijednosne i interesne segregacije, u kojemu se pojedinci zatvaraju u vlastite eho-komore, gdje konzumiraju isključivo informacije koje su u skladu s njihovim mišljenjem i uvjerenjima, jedan od gorućih društvenih problema, a ujedno i plodno tlo za razvoj i širenje lažnih vijesti.

„Facebook i Google, sa svojim algoritmima koji odabiru i filtriraju sadržaj ovisno o broju klikova ili našim interesima, dio su tog problema. Iza pokretanja lažnih vijesti obično stoje dva cilja, ili manipulacija ili zarada, a primjer klinaca iz Makedonije, koji su zarađivali od oglasa na lažnim vijestima o Trumpu, pokazuje svu manjkavost tih servisa. Suočeni s brojnim pritiscima vlada i regulatora, sada i oni polako mijenjaju svoje algoritme“, istaknuo je Krešimir Macan, pritom se osvrnuvši na lokalni kontekst: „Kod nas je problem eskalirao na predsjedničkim izborima 2014., gdje se otvorio čitav niz sumnjivih portala, koji su bili izvan kontrole, a s primarnim ciljem demoniziranja Ive Josipovića, kao crvenog vraga.“

Medijski senzacionalizam koji je doprinio trendu pada povjerenja u „mainstream“ medije detektiran je tom prigodom kao jedan od razloga zašto se publika danas sve više okreće društvenim mrežama i alternativnim izvorima vijesti u potrazi za informacijama.

„Masovni mediji se trebaju vratiti provjeravanju informacija i izvora te odustati od utrke s raznim portalima, jer je to utakmica koju ne mogu dobiti“, poručio je Robert Tomljenović. „Ponajprije treba napraviti razliku između lošeg novinarstva i fake newsa. Naime, s ponovnim uvođenjem gatekeepinga, odnosno provjeravanja i filtriranja informacija, mediji mogu vratiti svoj ugled i društvenu funkciju te izbjeći da se na koncu ne svedu isključivo na agregator sadržaja s društvenih mreža“, zaključio je Tomljenović te dodao: „Institucije EU počele su aktivno raditi na tom problemu, tako nakon inicijalnog zalaganja za deregulaciju online medija, to se sada mijenja te se sve češće traži intervencionizam. Konkretno, na europskoj razini postoji nekoliko različitih projekata s ciljem provjere vijesti i sadržaja, poput projekta In video veritas, za provjeru video sadržaja te projekta Reveal za verifikaciju društvenih mreža.“

Podijeli

Odgovori

Top