Za vaš je mobilni uređaj dostupna nadogradnja koja rješava sigurnosne propuste, vaš uređaj postaje kompatibilan s novim aplikacijama i osigurava vam ažurnost. Osim telefona takve nadogradnje trebamo i mi, i to sve češće i češće.
Cjeloživotno učenje je danas više od samo popularnog pojma – riječ je o novim načinima prenošenja znanja i vještina u doba digitalizacije, koji se tek počinju kristalizirati. Postupno počinjemo uviđati stvarne manifestacije i učinke digitalne revolucije u poslovanju. Slično tome, transformacija u području daljnjeg obrazovanja i osposobljavanja proces je koji je u tijeku i čije posljedice još nisu jasne. Ono što je jasno jest da će se efektivna edukacija i mjere treninga, koje se direktno orijentiraju na ljudske potrebe i zahtjeve, i dalje temeljiti na sljedećim osnovnim elementima: spajanju individualaca, jačanju njihove motivacije i znatiželje, stvaranju veza i fokusiranju na ono bitno.
Pitanje digitalne kulture
Većina tvrtki je shvatila da obrazovanje i osposobljavanje imaju ključnu ulogu i to ne samo zbog novih tehnoloških dostignuća. Međutim, kada je riječ o realizaciji teorije u praksu, stvari često postaju izazovne. Naime, prema studiji koju je provela njemačka digitalna udruga Bitkom, tri od četiri zaposlenika žale se kako na poslu nemaju dovoljno vremena za upoznavanja s novim tehnologijama. Kad je riječ o informacijskoj tehnologiji od ljudi se očekuje da budu pismeni, no to nije jedina svrha daljnje edukacije i treninga. Ono što je važnije jest reći da je neprestano usvajanje znanja preduvjet da poslovni subjekti postanu organizacije koje uče i razumiju u najboljem smislu tih riječi.
“To će tvrtkama omogućiti maksimalnu fleksibilnost, brzo reakciju na promjene te da se prilagode neprestanom razvoju. Organizacija uči i razvija se, a svaki pojedinac treba raditi isto to kako bi mogao držati korak s organizacijom i tržištem rada,” kaže Astrid Kleinhanns-Rollé, izvršna direktorica poslovne škole WU Executive Academy.
Znanje je snaga?
Desetljećima su ljudi govorili kako je znanje snaga, no danas je ta tvrdnja tek djelomično točna. Naime, imati samo znanje danas nije dovoljno kako bi se posao “prodao”. Danas je važnije pospajati točke između pojedinačnih informacija i podataka kako bi se došlo do kreativnih rješenja trenutnih problema te se brzo odgovorilo na nove zahtjeve poslovanja. Danas je informaciju lakše i jeftinije dobiti no prije (primjerice zahvaljujući Wikipediji), no lako mogu postati zastarjele i neupotrebljive.
“Štoviše, teško je upravljati običnom količinom informacija. Stoga nam je potreban novi pristup pružanju i prenošenju informacija”, kaže Astrid Kleinhanns-Rollé.
Učenje kao oblik daljnjeg obrazovanja i osposobljavanja na vlastitu odgovornost
Što to znači u kontekstu daljnje edukacije i treninga u ovo digitalno doba? Prikupljanje znanja nije više primarna svrha učenja već treba shvatiti da mi učimo svugdje i neprestano. Ključ uspješnog učenja leži u povezivanju individualnog iskustva, novog znanja i naših postupanja kako bi se uključili u proces razmišljanja, prikupili pritom nove, svježe uvide te ih kapitalizirati u kontekstu rada na novim područjima, novim projektima itd. Učenje tako postaje oblik daljnjeg obrazovanja i osposobljavanja na vlastitu želju.
Natavlja Astrid Kleinhanns-Rollé: “Kako bi daljnje učenje i trening u digitalizacijskom dobu bili uspješni moraju postojati najsuvremenije mogućnosti učenja usmjerene na individualne potrebe i zahtjeve učenika. To se vidi i iz rezultata trenutne studije koju je provela Europska zaklada za razvoj menadžmenta (EFMD), jedna od tri vodeće agencije za akreditaciju poslovnih škola. Pomnije smo pogledali što to konkretno znači te koji trendovi su najvažniji.”
Brzina
Brzina je, u okruženju u kojem su tvrtke dužne odgovoriti na radikalnu promjenu, najvažniji čimbenik, a to se odnosi i na učenje. Stoga prilike za stjecanje znanja ne moraju biti samo ukorak s vremenom, što tehnologija značajno olakšava, već i ponuđene na način da savršeno odgovaraju potrebama i zahtjevima učenika. Učenje unaprijed ubuduće neće imati svrhu. Ljudima se moraju pružiti metode učenja kojima se pripremaju na svakodnevne izazove koje nosi budućnost.
Motivacija i entuzijazam
Ključni elementi novog načina stjecanja znanja su motivacija i entuzijazam. Učenje mora biti takvo da zaposlenici smatraju da su relevantni i korisni u kontekstu rješavanja izazova s kojima se suočavaju. Ako se ljudi mogu povezati s mogućnostima učenja i nastaviti graditi znanje na postojećem bit će entuzijastični, motivirani i željni učenja te truda.
Treba ih na tom putu podržati. Kad je riječ o stjecanju znanja u online i offline prostorima to čine instruktori, koji više nisu učitelji u tradicionalnom smislu te riječi nego podupiratelji i pristaše.
Dostupnost- stjecanje znanja na zahtjev
Dostupnost sadržaja ključni je aspekt digitalizacije, a time i učenja. Ljudi očekuju da im mogućnosti stjecanja znanja budu lako dostupno, na primjer online te da postoji kontinuirana interakcija ne samo između onih koji poučavaju i onih koji uče nego i preko svih organizacijskih razina. To znači da učenje postaje trajni i interaktivni proces.
Interdisciplinarni sadržaj
Budući da krute granice između industrija, odjela i područja znanja postaju mutne i konačno nestaju, u procesu stjecanja znanja je također potrebno vise novih pristupa koji okupljaju i ujedinjuju različita područja. Očekuje se da će odjeli kao što su istraživanje i razvoj, marketing, prodaja i financije udružiti snage kada su u pitanju rad na inovativnim rješenjima kako bi skupa stekli znanje. To zaposlenicima iste tvrtke olakšava učenje jednih od drugih, kako formalno tako i neformalno te to postaje sastavni dio procesa stjecanja znanja.
“Znati kako pružiti mogućnosti za daljnje obrazovanje i osposobljavanje na ciljani način postaje ne samo ključni čimbenik uspješnosti posla, već i neprocjenjivi imetak u odnosu na tržište rada. Organizacije u kojima je učenje odlučujući faktor te ima ključnu ulogu, privlačne su zaposlenicima “, vrlo uvjereno zaključuje Astrid Kleinhanns-Rollé.
