Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Industrija

Zanesenost sportom i razvoj gospodarstva

Za ekspanziju sporta u promatranih 150 godina, uz povećanje BDP-a po stanovniku, najznačajniji pojedinačni faktor je skraćenje radnog vremena. Isto tako javlja se i fenomen povećanja proizvodnosti rada (nakon 1950. god) te povećanje proizvodnosti zaposlenih što dovodi do drukčije strukture stanovništva – sve je manje ljudi zaposleno u proizvodnim zanimanjima, a sve više u uslužnima. Ujedno je povećanje proizvodnosti rezultiralo s više slobodnog vremena stanovništva što omogućuje izrastanje novih uslužnih djelatnosti kao što je i filmska industrija. Veliki potrošač novostvorenog slobodnog vremena je i rekreacija, odnosno turizam. Ekspanzija proizvodnosti dovela je do povećanja zarade i potrošnje u kategorijama rekreacije i turizma što dovodi do toga da u 21. stoljeću prozvodne djelatnosti gube dominaciju u formiranju BDP-a. Među tim novim čimbenicima rasta BDP-a sve značajniju ulogu ima i sport – npr. sportski navijači daju veliki doprinos razvoju turizma u zemljama domaćinima velikih sportskih natjecanja.

Suvremeni sport je zbog velikog interesa postao masovna društvena pojava i to u svjetskim razmjerima, a smisao sporta sve više postaje natjecanje u odnosu na zabavu i samu igru. Još važniji nego prije postaju i sportski rezultati, jer oni diktiraju visinu financijskih sredstava koja se izdvajaju za sport.

Društvene vrijednosti sporta su velike, a veza između sporta i ostalih društvenih djelatnosti vidljiva je i manifestira se u mnogim segmentima socijalnog sustava. Sport u obitelji utječe na ranu socijalizaciju djece, a sport u sustavu obrazovanja odvlači djecu od brojnih poroka suvremenog društva i njihovog negativnog učinka. Značajan je i za gospodarstvo koje sponzorira sport kako bi promoviralo svoje proizvode i usluge, a s druge strane sport je generator mnogih gospodarskih aktivnosti. Postoje i poveznice između kulture i sporta koje sežu još u antičko vrijeme, iz vremena starih Grka kada je sport izazivao identične emocije kao i grčke tragedije. Suvremeni sport podijeljen je na vremenska razdoblja kao što su to poluvremena na utakmicama. Npr. teniski turniri imaju sezonski karakter i fiksno određene termine održavanja te tako nalikuju na olimpijska natjecanja starih Grka ili srednjovjekovnim svečanostima.

Još potkraj 19. stoljeća sport je bio tek zabava, rekreacija. Tijekom dvadesetog stoljeća provodi se diferencijacija u sportu, za jedne to je i dalje tek puka, rijetka rekreacija, za druge to je prilika za natjecanje s imućnim kolegama, nadmetanje koje stječe sve veću popularnost. Stvaraju se klubovi u kojima se okupljaju bliski ljudi po stanovanju profesiji, ciljevima. Nastaju natjecanja, prvo lokalna pa onda nacionalna. Globalizacija ekonomije kasnije potiče nicanje kontinentalnih natjecanja, potom i svjetskih, što doprinosi izrastanju profesionalizacije sporta. Početkom 20. stoljeća sport je i dalje rekreacija radnika u industriji i zanatstvu. S postupnim skraćivanjem radnog vremena  (što se ostvarilo u drugoj polovici 20. stoljeća) i ostvarivanjem prava na godišnji odmor mijenja se karakter sporta, uz rekreacijski čimbenik on stječe i natjecateljski karakter koji privlači gledatelje.

Natjecanja privlače veliki broj entuzijasta na igrališta koji plaćaju visoke iznose da bi vidjeli svoje uzore na djelu. Tako klubovi postaju „poslodavci“ i „organizatori“ promocija radi povećanih prihoda. Sport ulazi u formiranje bruto društvenog proizvoda postajući dinamičan segment napretka.

Zanesenost sportom kod novih generacija omogućio je brzi razvoj gospodarstva svijeta, u uvjetima globalizacije stvorio je „nove radnike“. Milijuni izrađuju sportsku odjeću, opremu i sprave. Stotine milijuna gledaju nadmetanja ili na stadionima ili na TV-u. Stvorila se nova djelatnost – sport koji postaje sve značajniji element u formiranju bruto domaćeg proizvoda. Rade stotine tisuća sportskih kladionica, tisuće putničkih agencija prevoze sportske entuzijaste iz dalekih gradova do borilišta.

Iz knjige: Sport u vremenu globalizacije (sport i kapital)

Autori:   dr.sc. Damir Škaro i Akademik Vladimir Stipetić


Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.