Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) je istraživačko-savjetodavna organizacija usmjerena na razvoj društvene odgovornosti poduzeća i promociju nefinancijskog izvještavanja kroz nezavisno istraživanje, savjetovanje i prikaz dobrih praksi na području Republike Hrvatske.
Na temu DOPa razgovarali smo s dr. sc. Nikolinom Markota Vukić.
Za DOP će se tek čuti. To je nekako moje mišljenje. Mislite li da su poslodavci, ali i zaposleni i javnost, dovoljno upoznati s terminom i okvirima?
Prije 4 godine javnost nije znala što je DOP, poslodavci su bili upoznati, ali su to većinom povezivali s donacijama i marketingom. Danas je javnost u velikoj mjeri upoznata s pojmom društvene odgovornosti i održivosti, te zbog informacijsko komunikacijske revolucije javnost od poduzeća sve češće zahtijeva veću odgovornost i dijalog. Provedena istraživanja su pokazala kako visoko obrazovana mlađa generacija pri zapošljavanju biraju poduzeća koja su se pokazala društveno odgovornija. Možemo zaključiti kako je pojam, kao i praksa društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj sve više prepoznata, te da se svakim danom interes za ovom tematikom povećava, prvenstveno zbog pritisaka iz EU, ali i povećane osviještenosti društva.
U susret zakonskoj obvezi pripremanja nefinancijskih izvještaja, primijetila sam da se tek sada organiziraju seminari i edukacije. Kasnimo li za ostatkom EU i gdje smo mi u kontekstu DOPa od Europe?
U Hrvatskoj poduzeća pripremaju i objavljuju nefinancijske izvještaje (odnosno izvještaje o održivosti ili društveno odgovornom poslovanju) već dulje vrijeme, stoga Hrvatska nikako ne kasni za ostatkom EU. Zapravo, smatram da kao relativno mala zemlja imamo poprilično veliki broj izuzetno kvalitetnih izvještaja o društveno odgovornom poslovanju određenih poduzeća. Jedino što nas od Europe razlikuje jest što ovi izvještaji nisu čitani niti prepoznati od javnosti. Kada bi hrvatska javnost počela čitati i komentirati ove izvještaje koji su javno dostupni na web stranicama poduzeća, sigurna sam da bi hrvatska društveno odgovorna poduzeća, postala aktivnija na ovom području, što bi značilo da bi postala još više društveno odgovorna.
Kako razbiti mit da je DOP isto što i doniranje, sponzoriranje ili filantropija?
Nikolina Markota Vukić: Vrijeme će učiniti svoje. DOP se povezuje s donacijama i filantropijom jer su to prvi primjeri DOP-a. Međutim kako je nastupila svjetska kriza, pa s njome i ekološka, te društvena, DOP se pokazao kao dobar alat smanjenja poslovnog i društvenog rizika. Budućnost DOP-a, odnosno njegova srž jest sagledavanje šire slike utjecaja na poslovanje poduzeća, identifikacija potencijalnih rizika, mjerenje tih rizika i upravljanje njima. A to je moguće uz tehnologiju i komunikacijske alate koje danas imamo.
Postoje li za Vas neki svijetli primjeri o kojima se tek treba čuti?
Poslovni svijet u Hrvatskoj pun je izvrsnih primjera dobre poslovne prakse, o čemu je napisana zbirka studija slučajeva društveno odgovornog poslovanja. Osobno mislim da se premalo pozornosti i podrške posvećuje mladima i njihovim idejama / proizvodima koji su većinom temeljeni na održivosti ili energetskoj efikasnosti. Skrećem pozornost na mlade, jer oni od svog rođenja slušaju kako se svijet zagađuje, kako u nerazvijenim državama djeca rade njihove tenisice, ili kako će nestati pitke vode i slično. Naši roditelji su za te pojave čuli tak nakon njihove 20-te ili 30-te godine života. Govorilo se kako će kompjuteri i suvremena tehnologija smanjiti broj radne snage, ali da će stvoriti nove poslove iz budućnosti. Budućnost je došla i novi poslovi su zanimanja u vezi zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava, te inovatori i kreativci koji osmišljavaju nove ili poboljšane društvene i ekološki odgovorne proizvode i usluge.
Svi ovi ljudi koji rade poslove orijentirane na smanjenje društvenih i ekoloških problema su svijetli primjeri o kojima se svakako treba čuti.
Na koncu, gdje su tu mediji?
Kao što je ranije navedeno, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, Interneta, te posebice zastupljenost društvenih mreža, utjecali su na protok i dostupnost informacija kakav prije deset godina nismo niti mogli zamisliti. Novinari, mediji i medijski stručnjaci, osobito oni upoznati s temom DOP-a, danas su ključan faktor za pravovremen i ispravan prijenos aktualnih informacija o DOP-u.
Mediji su oni koji su oduvijek imali moć pokretati društvenu svijest, angažiranost, apelirati na važne teme te široj javnosti na pristupačan način prenositi pozitivne priče i primjere dobre prakse. S druge strane, uzevši u obzir skepsu određenoga dijela društva, poduzećima je potrebna medijska potpora u komuniciranju društvene odgovornosti.
Iako hrvatski mediji prate temu DOP-a, osobito specijalizirani poslovni portali, vjerujem kako će tek nastupiti nove generacije medijskih stručnjaka usko orijentiranih na područje DOP-a i održivog razvoja. Također, na nama je, kao stručnjacima u društveno odgovornom poslovanju, da im pružimo svu potrebnu edukaciju i podršku.
Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, desetak godina je radila u građevinskom i sektoru energetike. Danas je vlasnica i urednica četiri portala. Bavi se i društveno odgovornim poslovanjem te je članica udruge Mogu sve čiji je cilj promicanje i inkluzija osoba s invaliditetom u društvo.
