Iz Ceha podsjećaju da je nacrt prijedloga izmjena tog zakona iz prošle godine uveo i pojam liberalizacije obavljanja ugostiteljske djelatnosti, odnosno omogućavanje obavljanja te djelatnosti i subjektima koji se bave zdravstvenim djelatnostima (wellness, stomatološke usluge) ili, primjerice, pružanje ugostiteljskih usluga na plovnim objektima.
To, kako navode, načelno podržavaju, ali smatraju da uvjeti poslovanja trebaju biti izjednačeni kako bi se onemogućila nelojalna konkurencija ugostiteljima, jer se već pokazalo da su se ugostiteljskom djelatnošću primjerice bavile i udruge građana koje nisu bile registrirane za to, kao i trgovački lanci. Pritom ističu i da se svako pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela koje pravne ili fizičke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika ili članova u poslovnim prostorijama smatraju ugostiteljskom djelatnošću, pa stoga traže i izmjene Zakona o udrugama. U vezi trgovačkih lanaca i njihovih ‘gastro pultova’ Ceh smatra da bi se trebala eventualno omogućiti priprema i prodaja samo jednostavnih i hladnih jela, a ne cjelokupnih obroka, kao što je to slučaj sada, dok za određivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata traže da država i dalje treba biti nadležna za generalni okvir, a da se po potrebi, zbog nužnosti produljenja radnog vremena, u to mogu uključiti i gradovi i općine. Prijedlog Ceha je i da se sada propisano radno vrijeme za barove i restorane produži za jedan sat, kao i da se uz ugostiteljski objekt veže stručna sprema, da se seljačkim domaćinstvima dopusti prodaja samo iz vlastite proizvodnje i ograniči na 50 izletnika istodobno. Predlažu i povećanje dopuštene granice na 200 metara između ‘tvrdih’ i mobilnih objekta koji nude istu uslugu, te da se gostu dopusti konzumacija plaćene usluge do 30 minuta nakon završetka radnog vremena i smanji iznos za otkup pečata radi zatvaranja objekata.