– Iznenađen sam i ljut što se u javnosti i na tržištima stekao dojam da Grčka zapada u stanje bankrota, – kazao je Juncker u razgovoru za grčki dnevni list Eleftherotypia.
Oštre mjere za izlazak iz krize
– Grčka mora provesti oštre mjere, no ni po kojem kriteriju ne nalazi se u stanju bankrota, – kazao je on. – Zabrinut sam ali i uvjeren da će vlada suočena s tragičnom situacijom preuzeti odgovornost za nužne mjere, – dodao je.
Produbljivanje proračunskog manjka i golemi javni dug uznemirio je europske tržišne promatrače, poglavito u pogledu grčkih državnih obveznica.
Nedavna dužnička kriza u Dubaiju produbila je navedene bojazni.
Dvocifreni pad
Grčka se našla pod povećalom nakon što je u posljednjem trenu objavila kako u ovoj godini očekuje skok proračunskog manjka na 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bujanje javnog duga na 113 posto BDP-a.
Ta članica eurozone već se od travnja nalazi pod istragom EK zbog prekomjernog manjka, puno prije nego što je nova socijalistička vlada uznemirila Bruxelles tvrdnjama kako je manjak dvostruko veći od onog o kojem je izvještavala prijašnja konzervativna vlada.
Od Grka se traži točna statistika
Sada je Grcima određen rok do siječnja da podastru Bruxellesu održiv pakt o stabilnosti.
– Pratit ćemo situaciju u Grčkoj iz mjeseca u mjesec, – kazao je Juncker, čelnik eurozone. – Vijeće ministara članica eurozone odahnulo je zbog obnove pouzdane i vjerodostojne grčke statistike.
