U posljednjoj godini dana, od svibnja 2021. do istog mjeseca 2022., prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj porasla je za 8,2 posto, sa 7.104 na 7.690 kuna. S druge strane, inflacija je u svibnju 2022. narasla na 10,8 posto i tako realno pojela nominalni rast plaće, piše Bloombergadria.com.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), inflacija je u lipnju porasla na 12,1 posto, pa, iako još nemamo službene podatke o prosječnoj srpanjskoj plaći, možemo zaključiti da plaće polako, ali sigurno gube trku s povećanjem cijena.
Prosječna neto plaća u svibnju realno je pala za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a sudeći po sporoj reakciji Europske središnje banke (ECB) u obuzdavanju inflacije i potpunom izostanku reakcije Hrvatske narodne banke (HNB) te generalnom stanju globalne ekonomije, taj će minus u idućim mjesecima dodatno rasti.
Rast plaća i inflacije bolan i za poslodavce
Rast inflacije za sobom vuče i pritiske na rast plaća. Prosječna bruto mjesečna plaća u svibnju ove godine iznosila je 10.225 kuna, nominalno 7,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Na taj iznos valja dodati još 16,5 posto troška za zdravstveno osiguranje pa dolazimo do ukupnog troška prosječne plaće za poslodavca koji je već dosegao 12.000 kuna.
Neograničen uvoz radne jeftinije snage i dalje ne može pokriti sve potrebe tržišta, a to je tek jedan u lepezi problema koji muče poduzetnike.
Na primjeru cijena električne energije odlično se vidi koliko su im zapravo porasli troškovi. Istraživanje koje je provela Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokazalo je da za oko 80 posto hrvatskih tvrtki električna energija glavni energent u poslovanju, a čak 72 posto njih ne može povećanje troškova električne energije prebaciti u konačnu cijenu svog proizvoda. Za oko 40 posto tih tvrtki struja je poskupila za 100 posto, 20 posto tvrtki plaćat će do 300 posto više, a 15 posto i preko toga.
Ne čudi stoga što, prema HUP-ovim podacima, polovica ispitanih ističe da gube konkurentnost, a što je još gore – njih 30 posto kaže da će odustati od ulaganja. Po bi se moglo izrazito negativno odraziti na BDP koji bi zbog rasta cijena energenata mogao rasti tek za 0,6 posto.
Ako uparimo rast cijene struje s divljanjem cijena drugih energenata i sirovina te zahtjevima za većim plaćama, čini se da nam je nad glavom visi ozbiljna opasnost od inflacijske spirale.
Valja uzeti u obzir i da će, prema svim relevantnim prognozama, stopa inflacije dodatno rasti do kraja godine, a u kojoj mjeri i kako će to dugoročno utjecati na poslovanje tvrtki i njihov investicijski potencijal, ostaje za vidjeti.
