Istraživanje Trendovi kretanja plaća i zapošljavanja, H2 2024. donosi uvid u prognoze poslodavaca o kretanju plaća i pogodnosti te predviđanja zapošljavanja u drugoj polovici 2024. godine.
U istraživanje je bilo uključeno više od 200 hrvatskih tvrtki različitih veličina. Od toga, 31.84% ima do 50 zaposlenih, 33.84% tvrtki ima 51 do 200 zaposlenika, 17.41% ima od 201 do 500 zaposlenika, 8.46% ima od 501 do 1000 zaposlenika, dok 8.46% sudionika ima više od 1000 zaposlenih.
Na upitnik su odgovorili voditelji ljudskih potencijala i rukovodeći kadrovi zaposleni u poduzećima iz sljedećih djelatnosti: proizvodni sektor (25.37%), trgovina na malo i veliko (18.91%), informacijske tehnologije (10.95%), turizam i ugostiteljstvo (7.96%), bankarstvo, financije i osiguranje (5.47%), građevinarstvo (5.47%), transport i logistika (3.98%), telekomunikacije, elektronika, elektrotehnika (3.48%), zdravstvo i farmacija (1.99%), istraživačke, medijske, marketinške i PR usluge (1.99%), znanost i obrazovanje (1.49%), računovodstvene i kadrovske usluge (0.50%) i ostale djelatnosti (12.44%).
Važni pronalasci za H2 2024
U drugoj polovici 2024. godine, 54.38% poslodavaca planira povisiti plaće. Od toga, 24.12% poslodavaca će povisiti plaće do 5%, a 20.61% između 6% i 10%. Manji udio, 1.32% poslodavaca, planira povećati plaću iznad 20%, dok 43.86% poslodavaca ne planira promjene plaća.
Kod dodatnih pogodnosti, veći udio poslodavaca (62.28%) ne planira veće promjene u pogledu dodatnih pogodnosti i financijskih poticaja za zaposlenike u drugoj polovici 2024. godine, dok 35.53% poslodavaca planira povećanje dodatnih pogodnosti.
Manpower neto prognoza zapošljavanja za drugu polovicu 2024. je pozitivna i iznosi +39.6%.
Stanje na hrvatskom tržištu rada u 2024. godini
U svibnju, registrirana nezaposlenost smanjivala se te je na kraju svibnja bilo registriranih 88.327 nezaposlenih, što je za 10.62% manje u usporedbi s travnjem, te 9.6% manje u usporedbi sa svibnjem prošle godine.
Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 8,318 osoba, što je za 8.09% manje u odnosu na travanj, te za 16.7 % manje u uspoređujući sa svibnjem prošle godine.
Najveći udio nezaposlenih osoba su jednostavna zanimanja (36.26%), administrativna zanimanja (13.04%), te tehničari i stručni suradnici (13.03%). Od toga, najveći udio nezaposlenih se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.8%), Osječko-baranjskoj (13.64%), te gradu Zagrebu (11.68%).
Prognoze promjena plaća u drugoj polovici 2024.
Istraživanje “Trendovi kretanja plaća i zapošljavanja H2 2024.” pokazuje da više od pola poslodavaca (56.13%) planira povećanje plaća, dok 43.87% poslodavaca ne planira nikakve promjene u idućih šest mjeseci.

Najveći udio poslodavaca (24.12%) koji će povećati plaće, planira povećanje plaća do 5%, dok 20.61% poslodavaca planira povećanje plaća između 6 i 10%. Dodatno, 8.33% poslodavaca predviđa rast plaća između 11 i 20%, a 1.32% poslodavaca planira povećanje plaća za više od 20%.
U pogledu dodatnih pogodnosti, većina poslodavaca (62.28%) ne planira značajne promjene, dok 35.53% poslodavaca kaže da će povećati dodatne pogodnosti ili bonuse.
Manji udio poslodavaca (2.19%) će smanjiti ili ukinuti dodatne pogodnosti ili bonuse.
“Prognoze istraživanja SATR za drugu polovicu 2024. ukazuju na pozitivan trend zapošljavanja na hrvatskom tržištu rada, što potvrđuje važnost kontinuiranog ulaganja u ljudske resurse i prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima”, naglasio je Tamás Fehér, izvršni direktor Manpowera za Mađarsku, Hrvatsku i Sloveniju.
Namjere zapošljavanja u drugoj polovici 2024.
U drugoj polovici 2024. godine, 46.04% poslodavaca planira zapošljavati više nego otpuštati. Samo 3.48% poslodavaca planira više otpuštati nego zapošljavati, dok 32.67% predviđa da neće biti promjena u zapošljavanju, a 18.81% je još neodlučno oko namjere zapošljavanja. Neto prognoza zapošljavanja za drugu polovicu 2024. godine iznosi optimističnih +39.6%.
Optimističnu prognozu za zapošljavanje pokazuju sektori kao što su turizam i ugostiteljstvo, telekomunikacije, elektronika, elektrotehnika, građevinarstvo te informacijske tehnologije. S druge strane, industrije poput bankarstva, financija i osiguranja te zdravstva i farmacije pokazuju manju namjeru za zapošljavanje.

