Dok Europa ubrzano traži rješenja za rastuće energetske potrebe digitalne ekonomije, a podatkovni centri postaju strateška infrastruktura 21. stoljeća, jedan od zanimljivijih odgovora ne dolazi iz velikih urbanih središta, već iz Dalmatinske zagore. U gospodarskoj zoni Čaporice, nedaleko Trilja, razvija se Energetski park nove generacije, unutar kojeg će biti izgrađen i prvi zeleni AI data centar u ovom dijelu Europe. U trenutku kada podatkovni centri, pogonjeni generativnom umjetnom inteligencijom, prerastaju u jednog od najvećih potrošača energije, pitanje njihove održivosti prestaje biti samo tehnološko. Krije li se odgovor u projetku InovAI i može li Hrvatska ponuditi odgovor na to pitanje, alternativni model koji zaista može biti održiv?
Nositelj projekta je energetska i tehnološka tvrtka Inovapro, a riječ je o investiciji koja spaja obnovljive izvore energije, napredne tehnologije obrade otpada i visoko zahtjevnu podatkovnu infrastrukturu. Cilj nije samo proizvodnja energije ili pohrana podataka, već stvaranje zatvorenog, cirkularnog sustava u kojem se energija proizvodi, koristi i ponovno vraća lokalnoj zajednici.
“To nije samo tehnološki iskorak, to je nova paradigma. Digitalna infrastruktura koja je istovremeno zelena, učinkovita i u službi zajednice”, ističe Ante Čikotić, osnivač i direktor Inovapra.
Data centar kao energetski proizvođač, a ne potrošač
U središtu Energetskog parka planiran je AI data centar snage 3 MW, projektiran prema najvišim standardima energetske učinkovitosti i otpornosti. Za razliku od klasičnih podatkovnih centara, koji su poznati kao veliki potrošači električne energije i vode, ovaj je zamišljen kao zatvoreni sustav.
“Data centri su tradicionalno veliki potrošači energije i resursa. Mi radimo suprotno. Energiju proizvodimo na mjestu potrošnje, a otpadna toplina koristi se za plastenike i sušare. Ništa ne odlazi uzalud”, objašnjava Čikotić.
Prema projektnim procjenama, PUE faktor centra bit će među najboljima u Europi, što omogućuje i do 30 posto niže troškove za korisnike iz bankarskog, telekom i IT sektora, uključujući AI kompanije. Centar će moći raditi autonomno do 48 sati bez vanjskog napajanja, primati klasične rackove snage do 25 kW te AI rackove do 120 kW, a dodatnu sigurnost pruža i njegova geografska pozicija – na drugoj tektonskoj ploči u odnosu na sjever Hrvatske, što ga čini idealnim “backup” rješenjem za kritične sustave.
Energetski park Čaporice: više od IT projekta
Vrijednost prve faze Energetskog parka iznosi 17 milijuna eura, dok će ukupna investicija kroz tri faze dosegnuti oko 40 milijuna eura. Početak radova planiran je na proljeće, a završetak 2027. godine. Paralelno se priprema dokumentacija za sufinanciranje iz fondova EU te se vode razgovori s financijskim institucijama.
“Imamo snažan tehnološki koncept, jasnu tržišnu potrebu i realnu ekonomsku projekciju. Vjerujemo da će financijski sektor prepoznati vrijednost ovakvog ulaganja”, kaže Čikotić.
Prva faza uključuje izgradnju prvog hrvatskog postrojenja za gospodarenje biorazgradivim otpadom temeljenog na tehnologiji suhe digestije, kapaciteta 12.900 tona godišnje. Biootpad iz HoReCa sektora, trgovine i komunalnih sustava pretvarat će se u bioplin i visokokvalitetan digestat, koji će se koristiti kao certificirano gnojivo.
“Suha digestija daje stabilan i nekontaminiran digestat, s optimalnim udjelima hranjivih tvari. To je tehnologija prisutna u najnaprednijim europskim pogonima, ali dosad ne i u Hrvatskoj”, naglašava Čikotić.
Kad energija ostaje u lokalnoj zajednici
Jedna od ključnih posebnosti projekta je smjer toka energije. Ona ne odlazi izvan sustava, već se koristi za dodatnu proizvodnju i preradu. U sklopu zone razvijat će se i pogoni za obradu maslinove i grožđane komine te drugih agroindustrijskih ostataka, čime se dodatno zatvara energetski krug.
“Poljoprivrednicima nudimo infrastrukturu za preradu i skladištenje, a zauzvrat preuzimamo biootpad koji pretvaramo u energiju i gnojivo. To je konkretna cirkularna ekonomija, u kojoj svi dobivaju – energetika, IT i poljoprivreda”, ističe Čikotić.
U tom kontekstu, projekt ima i širi strateški značaj.
“Hrvatska godišnje uvozi hrane za više od šest milijardi eura. Ako želimo smanjiti taj uvoz, poljoprivrednicima moramo omogućiti jeftinu, pouzdanu i lokalno dostupnu energiju za preradu i skladištenje. Tek tada njihovi proizvodi postaju konkurentni”, dodaje.
Dalmatinska zagora kao neočekivani centar inovacija
Zašto baš Čaporice i Dalmatinska zagora?
“Zato što se netko mora usuditi. Ovo je područje s velikim potencijalom, prihvatljivim cijenama zemljišta i prirodnim energetskim prednostima. Vjerujemo da Dalmatinska zagora može postati centar komunalne infrastrukture budućnosti”, kaže Čikotić.
Inovapro danas zapošljava oko 50 stručnjaka, uz dodatnih stotinjak angažiranih kroz kooperante i dobavljače. Tvrtka snažno ulaže u vlastiti odjel istraživanja i razvoja, a iskustvo stečeno na projektima za druge partnere sada primjenjuje na vlastite investicije.
“Naš tim voli maštati, ali ključ je u tome da se ta mašta provede u djelo. Danas komunalna infrastruktura nisu samo ceste i vodovodi, to su energija i podaci. Ako je energija dostupna i jeftina, isplati se i živjeti i raditi”, zaključuje Čikotić.
Na prvi pogled, riječ je o projektu podatkovnog centra. U stvarnosti, Energetski park Čaporice predstavlja nacrt nove ekonomije u kojoj se digitalno i ruralno, tehnologija i tradicija, ne isključuju već rade zajedno.
