Kod komuniciranja u krizi, važno je priznati postojanje krize i preuzeti kontrolu, a ne negirati situaciju, jer će se ona okrenuti protiv nas. Moramo djelovati na vrijeme i osnovati krizni komunikacijski tim, te pripremiti krizni komunikacijski centar u kojem će novinarima na usluzi biti sve informacije i komunikacijska tehnologija. Treba odrediti osobu koja će komunicirati s medijima.
Kako komunicirati s medijima?
U današnjem društvu informacija važan je odaziv u što kraćem vremenu. Krizna je komunikacija najvažnija djelatnost u krizi i oko nje. Ono što poduzeće izjavi i učini u krizi dugoročno utječe na ugled poduzeća.
Da bi se uprava poduzeća odazvala na najbolji mogući način, njezina strategija mora sadržavati tri nezamjenjive akcije:
-Trenutačni komunikacijski odaziv,
-Odgovor na glavna pitanja medija: tko, što, kada, gdje, zašto i kako,
-Prikaz žaljenja ili postupaka za uklanjanje posljedica ukoliko ih ima
Kada kriza krene često nema dovoljno informacija o novonastaloj situaciji i dolazi do informacijske praznine.
Važnost interne komunikacije
Komuniciranje sa radnicima i njihovim obiteljima najkompleksniji je oblik krizne komunikacije. Ukoliko su radnici neinformirani može doći do raznih glasina koje će negativno utjecati na rješavanje krize unutar poduzeća. Potrebno je da uprava stvori osjećaj „zajedničkog problema“ s radnicima. Radnici moraju znati što se od njih očekuje. Mnogim će tvrtkama biti teško preživjeti krizu zbog lošeg publiciteta, koji će se odraziti na negativno financijsko poslovanje tvrtke. Olakotna okolnost je, da ljudi brzo zaboravljaju prošle krizne događaje, zbog svakodnevnih negativnih informacija.
Suprotno tome, utjecaj krize na financijsko poslovanje mnogo je veći. Gubitak vjerodostojnosti i povjerenja u poduzeću može imati ozbiljne posljedice, zato poduzeće mora dosljedno promatrati svoju okolinu i pravodobno djelovati u slučaju opasnosti.
