Takva kretanja posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istovremeno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema. Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada pa je promatrajući bruto dodanu vrijednost građevinarstvo zabilježilo pad od 16,8 posto.
Potrošnja kućanstava pada, ali sporije
Potrošnja kućanstava nastavila je padati, ali sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, čemu je zasigurno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza (s obzirom da je u drugom tromjesečju 2009. godine potrošnja kućanstava pala 9,4%).
Osobna potrošnja u drugom je tromjesečju ove godine bila niža za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje lani. Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 4,4% potaknut još uvijek razmjerno visokom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada s obzirom da je nezaposlenost porasla u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine, padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te naposljetku razmjerno lošom turističkom predsezonom.
Potrošnja države četvrto je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 1,8 posto.
Rastao jedino izvoz
Jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila rast u drugom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon prvog tromjesečja i u drugom zabilježio godišnji rast, i to od 7,0 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,2%) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.
Treće tromjesečje – blaga pozitiva
Treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju imat će glavna turistička sezona koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji što će i dalje pozitivno djelovati na BDP. S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te nastavak pada potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5 posto.
Više na Limun.hr
