U 2011. godini jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s oko 6.610 kuna (oko 890 eura) ili, na razini godine s oko 79.326 kuna (oko 10.676 eura).
Prihodi su najviši u Zagrebu – oko 7.690 kuna, te Istri, Primorju i G. Kotaru – oko 7.155 kuna, a najmanji u Slavoniji – 5.528 kuna.
S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova / potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.824 kune (oko 1.187 eura) odnosno 11.242 kune mjesečno za četveročlanu obitelj.
Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda (na bazi svih anketiranih kućanstava) iznosi u prosjeku oko – 2.214 kuna ! Dakle, potrebni prihodi u prosjeku bi trebali biti veći za oko 33% od ostvarenih.
Dovoljno ima 17% kućanstava
No, ima i onih kućanstava kojima ostvareni prihodi pokrivaju potrebe ili su i veći:
– „veće od potrebnih“ prihoda ima oko 8% kućanstava (2010.g. – oko 9% kućanstava; 2009.-10%; 2008.- 12%)
– „točno koliko im treba“ ima oko 17% kućanstava
– ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 72%
– oko 3% ispitanika nije željelo dati odgovor
Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, raspoloživih sredstava, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 64% veća od sada ostvarenih (prosječan udio razlike ostvarenih i potrebnih prihoda u ostvarenim prihodima).
Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće –
oko 29%. Doda li se tome i troškove stanovanja proizlazi da 48% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba.
Ostvareni prihodi u 2011. godini povećali su se za 24 eura u odnosu na prethodnu godinu, a potrebni prihodi su ostali otprilike na istoj razini. Razina ukupnih troškova kućanstava malo se smanjila u odnosu na prošlogodišnju, što potvrđuje nalaze iz drugih istraživanja, jer – kućanstva su u protekloj godini (u prosjeku) ponašala vrlo racionalno i nastojala „štedljivo trošiti“.
Petina kućanstva štedi
Kada se promatra potrošnju kućanstava po vrstama troškova (ona koja imaju te troškove) dobiva se informacija da se, u odnosu na prethodnu godinu, nešto manje novca trošilo na hranu i piće (5%), stanovanje (5%), prometne troškove (7%), obuću i odjeću (13%), trajna dobra (12%), duhan i cigarete (5%), mobilni i fiksni telefon (6%), medicinske usluge (11%), obrazovanje (2%). Jedino na što su potrošači izdvajali više su otplate stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29% (problem „švicaraca“). Tu vrstu kredita ima oko 13% kućanstava. Ostale vrste kredita se ne prate u ovom istraživanju.
Zanimljivo je još istaknuti da oko petine kućanstava mjesečno odvaja nešto na štednju (u banci ili kod kuće) i oni su u lanjskoj recesijskoj godini izdvajali malo više za tu namjenu.
