Europska željeznička agencija (ERA) u budućnosti će dobiti značajniju poziciju i funkcionirat će po principu »sve na jednom mjestu«. Standardi koje će donositi i certifikati koje će izdavati željezničkim operaterima vrijedit će na svim europskim željeznicama. Sada, pak, odobrenja operaterima kao i sigurnosna rješenja izdaju zemlje članice Europske unije. Jačanje uloge ERA-e samo je jedan od elemenata 4. željezničkog paketa, seta šest zakonskih prijedloga što ih je nedavno usvojila Europska komisija.
Želja je EK smanjiti administrativne troškove željezničkih tvrtki te olakšati ulazak novih operatera na tržište.
Od konca 2019. godine, pak, predlaže se potpuna liberalizacija domaćeg putničkog željezničkog prijevoza, kako bi se potaknuli učinkovitost, inovacije te putnicima osigurala bolja vrijednost za novac.
Željezničke kompanije, potpunom liberalizacijom u putničkom prijevozu, moći će ponuditi svoje usluge diljem EU. Iako to danas zvuči nevjerojatno, s obzirom na stanje domaćeg operatera u željezničkom putničkom prijevozu, HŽ Putnički prijevoz u budućnosti bi mogao u nekoj europskoj zemlji ponuditi konkurentsku komercijalnu putničku uslugu ili sudjelovati na natječaju za ugovore o javnim uslugama željezničkog prijevoza. I kao što bi HŽ Putnički prijevoz mogao voziti neku lokalnu liniju u Italiji, Austriji ili kojoj udaljenijoj zemlji EU, tako bi i operateri iz tih zemalja mogli potući HŽ Putnički prijevoz na domaćem terenu, pojašnjava Novi list.
Hrvatska još samo pet mjeseci ima zatvoreno tržište željezničkih usluga. Novi igrači, i to prije svega u teretnom prijevozu, mogu se pojaviti ulaskom u EU. Liberalizacija će, prema procjenama, HŽ Cargu uzeti oko 30 posto kolača teretnog prijevoza. Međutim, s prosječnom komercijalnom brzinom vlakova od 40 kilometara na sat, a u teretnom prijevozu i manje, domaći operateri vjerojatno će još dosta vremena imati primat na domaćoj željezničkoj mreži. Odnosno, ulazak stranih operatera ovisit će o podizanju kvalitete infrastrukture za koju su planovi veliki, i to ne samo na koridorskim prugama. Prema projekcijama HŽ Infrastrukture, samo do konca 2016. godine u infrastrukturi se namjerava uložiti 10 milijardi kuna, od čega bi se 7,5 milijardi kuna investicija osiguralo kroz EU fondove.
