Analitičari Hypo-banke – spor oporavak zbog prevelike zaduženosti kompanija

– Nakon velikog pada gospodarstva na zimu dolazi do laganog oporavka. Ipak, daleko smo od stabilnog i održivog oporavka Europske unije i globalnoga gospodarstva, koji će uslijediti tek 2011. godine – smatra dr. Jürgen Pfister, glavni ekonomist i voditelj Investicijskih istraživanja u Bayern LB-u.

Manji rast hrvatskog BDP-a

Osvrnuo se i na vraćanje globalne ekonomije na razinu prošlih godina.

– Različitim financijskim polugama kompanije i kućanstva previše su se zadužili da bismo mogli govoriti o brzom oporavku. Za pozitivne projekcije rasta kakve smo imali prošlih godina trebat će nekoliko godina.

Za najveći dio sljedeće godine ekonomisti Hypo-banke prognoziraju negativne stope rasta na godišnjoj razini. Tek u zadnjem tromjesečju možemo očekivati pozitivne rezultate.

– Potencijalna stopa rasta hrvatskog BDP-a u sljedećim godinama bit će od jedan do dva posto, što je značajno manje nego proteklih godina. Pomaci iznad toga morati će biti uvjetovani značajnim pomacima u produktivnosti gospodarstva te u smanjenju uloge države u gospodarstvu – drži pak Hrvoje Stojić, voditelj odjela ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria Bank.

Procjene govore da će hrvatsko gospodarstvo u 2010. godini najvjerojatnije nastaviti s padom BDP-a. Ipak, taj će pad biti znatno niži od ovogodišnjeg.

– Pad BDP-a u 2009. godini procjenjujemo na oko šest posto, a najgori scenarij ipak je izbjegnut – smatra Stojić te dodaje:

– Razloge pada odnosno neizvjesnosti u idućem razdoblju vidimo u padu investicija i potrošnje, neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima, pristupu i cijeni kapitala, ali i time koliko će se intenzivno u Hrvatskoj događati fiskalna prilagodba – objašnjava Stojić.

Potrebna fiskalna konsolidacija

Novinare je zanimalo i kada će se kamatne stope građanstva vratiti na staro.

Stojić objašnjava kako je Hrvatska u tome ovisna o vanjskim ekonomskim kretanjima:

– Preduvjet je za smanjivanje kamatnih stopa fiskalna konsolidacija koja će smanjiti rizičnost zemlje. Taj scenarij otvara mogućnost jeftinijem pristupu kapitalu, pa tako i padu kamata. Do tada kamate će najvjerojatnije ostati na postojećim, višim razinama – zaključuje Stojić.