Stalno se govori o preopterećenosti na poslu, umoru, sindromu izgaranja i sl. Problem koji se malo spominje, a isto toliko je negativan – je dosada na poslu.
Otkriveno je da jedan od četiri radnika kaže da mu je stalno dosadno na poslu. Istraživanje ukazuje da dosada na radnom mjestu izaziva gubitak koncentracije, a polovina ispitanika jednog istraživanja smatra da tada pravi i više pogrešaka.
Dosada na poslu ubija efektivnost rada, a mnogi je smatraju pravom bolešću koja nije ništa manje opasna od fenomena preopterećenja. Postoje radnici koji tijekom cijelih radnih dana simuliraju rad, ostaju duže na poslu, a zapravo ne rade ništa, jer su uvidjeli da je forma u mnogim kompanijama važnija od sadržaja.
Najalarmantnije je što je u određenom broju kompanija doista više na cijeni broj sati provedenih u uredu nego ono što ste radili. Međutim, i kod takvih zaposlenih dosada na poslu izaziva frustraciju i depresiju. Autor knjige “They Are Seriously Underchallenged” Peter Werder navodi da su tokom pisanja njegove knjige otkrili da 15% zaposlenih, u samo jednoj kompaniji, pati od dosade, što ih čak više izmori nego da su radili cijeli dan i pridonosili efikasnom poslovanju.
Dosada se najčešće događa ili zbog toga što nemate što raditi ili ste prerasli posao koji obavljate. Ako nemate što raditi, zanimaciju na poslu trebate potražiti sami – uvijek postoji mogućnost da radite neke nove stvari, upotpunite radne zadatke ili sredite svoju arhivu, foldere na računaru i sl. Ako ste prerasli posao, znači da vas on više ne ispunjava jer ste ga potpuno svladali i obavljate ga rutinski. Čini se da radimo u kulturi gdje postoji veliki broj stalnih sastanaka koje mnogi ljudi smatraju dosadnima.
Također, postoji puno automatiziranih kompanija, puno stvari radimo fizički udaljeni, sve više ljudi radi noću, što povećava dosadu jer imate još manje ljudi s kojima možete razgovarati.
Osim toga, dr. Cindy Mann vjeruje da je sve manje ljudi spremno boriti se s dosadom budući da očekujemo da će svaki aspekt našeg života biti ispunjen, a takav stav nije bio čest kod starijih generacija koje su imale puno praktičniji pristup životu. Ona je identificirala pet načina na koje zaposleni koji se dosađuju mogu naštetiti svojoj radnoj organizaciji: zlostavljanje drugih zaposlenih, namjerno neodrađivanje zadataka, sabotaža projekata, krađe i povlačenje. Druge su studije zaključile da ljudi koji su skloni dosadi imaju veću vjerojatnost da se ljute, rizično voze, pokazuju agresiju i neprijateljstvo, te nedostatak iskrenosti i skromnosti. Utvrdili su da postoji i poseban tip dosade u kojoj profesionalcima nije dosadno jer nemaju dovoljno posla, nego zato što osjećaju da ništa vrijedno neće napraviti.
