Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa u sklopu ažuriranih gospodarskih prognoza za tranzicijska gospodarstva da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini porasti za 0,8 posto, čime je snizila dosadašnju prognozu za 0,4 postotna boda.
Banka je u ažuriranim prognozama ujedno potvrdila procjenu iz listopada o padu aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu za 1,9 posto u 2012.
Hrvatska ostaje u recesiji, konstatiraju u EBRD-u, ukazujući na pad aktivnosti u prošloj godini za gotovo dva posto. Ocjenjuju također da su slabe šanse za značajan oporavak u 2013.
“Hrvatsko gospodarstvo nastavljaju pritiskati dugotrajni problemi nekonkurentne privrede, nefleksibilnog tržišta rada i neučinkovitog javnog sektora. Određeni poticaj gospodarstvo će možda dobiti od ulaska u EU, zakazanog za 1. srpnja 2013. godine”, kaže se u priopćenju.
Snižena je i prognoza rasta u 2013. za podregiju srednje Europe i baltičkih zemalja u koju EBRD svrstava Hrvatsku, na 1,2 posto, nasuprot u listopadu procijenjenih 1,7 posto. Uz Hrvatsku, EBRD u tu podregiju još ubraja Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Za 2012. procijenjen je njezin rast od 1,3 posto, nasuprot 1,4 posto iz listopadske procjene.
Od zemalja u okruženju izrazitiji pad gospodarstva EBRD predviđa samo Sloveniji, i to za dva posto, čime je potvrđena procjena iz listopada. Pad prognozira još samo Mađarskoj, premda slabašan, od 0,1 posto, dok izrazitiji rast u ovoj godini mogu očekivati samo baltičke zemlje, u rasponu od 2,9 do 3,1 posto.
Za čitavu regiju djelovanja EBRD u 2013. predviđa rast gospodarske aktivnosti po stopi od 3,1 posto, u odnosu na ranije procijenjenih 3,2 posto. Procjena ukazuje na opetovano umjereno ubrzanje aktivnosti, u odnosu na prošlogodišnjih 2,6 posto. U 2011. aktivnosti su porasle čak 4,6 posto.
Naznake stabilizacije u eurozoni po ocjeni EBRD-ovih ekonomista smanjuju rizike s kojima se suočava nova Europa i navode na oprezno optimističnu procjenu da se najgori problemi u regiji možda primiču kraju. Odluke o mjerama koje su proteklih mjeseci donesene u eurozoni povećavaju izglede za gospodarsko poboljšanje, premda će ono biti vrlo sporo i postupno, drže oni.
“Kriza u eurozoni nastavit će negativno utjecati na rast u tranzicijskoj regiji, no, budući da kriza u eurozoni dotiče dno, aktivnosti u tranzicijskim gospodarstvima koja o eurozoni ovise vjerojatno će se prestati pogoršavati”.
“Prvi puta nakon dugo vremena svjedočimo mogućem smanjenju rizika s kojima se suočava nova Europa, poglavito onih iz eurozone. Prerano je za konstataciju da je opasnost minula ali ima naznaka stabilizacije”, ističe glavni EBRD-ov ekonomist Erik Berglof.
U izvješću ujedno napominju da je pad izvoza u drugoj polovini 2012. usporio u odnosu na prethodnih šest mjeseci a da se skroman priljev privatnog kapitala, koji se vratio u regiju u drugom tromjesečju lani, nastavio i u trećem tromjesečju.
Ističu također da je u jesen 2012. znatno usporio proces razduživanja koji su pokrenule banke ponajprije u podregiji srednje i istočne Europe i baltičkih zemalja, kao i u podregiji južne i istočne Europe. “Međutim, takav trend još se nije prelio u trajno poboljšanje rasta kredita u regiji”, primjećuju.
